Cilj debata biće prepoznavanje i preispitivanje nasleđenih i novostečenih opštih mesta, automatizama i redukcionizama u savremenoj kulturi, u skladu sa Heraklitovim aforizmom:
”Ljudi se varaju u saznavanju vidljivih stvari, slično Homeru (a on je bio mudriji od svih Grka). Njega su, naime, prevarili dečaci, koji su ubijali vaši, rekavši mu: “Što smo primetili i uhvatili, to ostavljamo, a što nismo ni primetili ni uhvatili, to sobom nosimo.”
Motivisane pitanjima koja pokreću aktuelne izložbe, teme debata predstavljaju nezavisnu inicijativu i dodatni program u okviru izložbe.
Pozivamo vas da prisustvujete razgovoru na temu
EFEMERNOST VEČNOSTI I PROTIVOTROVI
koji se realizuje povodom samostalne izložbe Izmišljam se, Dejane Vučićević
u ponedeljak 16. maja od 19 časova
X VITAMIN, Resavsavska 19, Beograd
Učesnici/e:
Dragan Bulatović, muzeolog
Dušica Popović, urednica programa
Od kada je naša evropska kultura usvojila linearni pristup vremenu, ono se počelo smatrati nepovratnim. U isto vreme, njegova suprotnost večnost ili bezvremenost je postala naša opsesija i nezaobilazni etalon utopije: od religijskih do svetovnih praksi (npr. konzervacije umetnosti) svuda se implicitno ili eksplicitno provlači ideja o večnom trajanju/opstajanju istog – bar jednog ljudskog (ne)materijalnog entiteta, (reprezenta) duha, tela a sutra softvera ili programa.
S druge strane, efemernost označava kratkotrajnost i istovremeno beznačajnost. Sve što je kratkotrajno po pravilu je beznačajno (premda obrnuto ne važi). Međutim, Borhes u svojoj priči Besmrtnik pokazuje suprotno: bezvremenost nije ono što daje vrednost svim našim naporima, pre će biti da je dovodi u pitanje... (p (https://mcusercontent.com/d99912a7f7fc609d20765ea6c/files/44ff332f-26c4-b039-89dd-a8ed8f4d60f6/Besmrtnik_Borhes.pdf) reuzmi kopiju pripovetke Besmrtnik (https://mcusercontent.com/d99912a7f7fc609d20765ea6c/files/44ff332f-26c4-b039-89dd-a8ed8f4d60f6/Besmrtnik_Borhes.pdf) ) (https://mcusercontent.com/d99912a7f7fc609d20765ea6c/files/44ff332f-26c4-b039-89dd-a8ed8f4d60f6/Besmrtnik_Borhes.pdf)
Dušica Popović (1981), završila istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Piše kritiku i eseje iz oblasti vizuelne umetnosti i kulture. Prevodi sa engleskog na srpskohrvatski jezik tekstove iz savremene humanistike za Treći program Radio Beograda. Kontinuirano razvija teoriju i praksu vlastitog umetničkog pravca pod nazivom otogrifizam.
Dragan Bulatović (1951), istoričar i histerik*umetnosti.
Profesor u penziji Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i osnivač Centra za muzeologiju i heritologiju pri ovom fakultetu. Autor knjiga Umetnost i muzealnost i Od tezora do tezaurusa i brojnih studija iz oblasti teorije i prakse muzeologije i heritologije, istorije i teorije moderne umetnosti i estetike. *Utopista naklonjen aporijama. Umirovljeni promoter svedočanstvenosti zaborava. Ljubitelj tumačenja protumačenog.