Vesti

Filozofija, film i vizuelne umetnosti u tekstovima Anet Majkelson28.01.2019. 10:50


Utorak, 29. januar u 20h. mala sala SKC-a, Filozofija, film i vizuelne umetnosti u tekstovima Anet Majkelson, predavanje i razgovor sa vizuelnim primerima

 

Iako je na teorijskoj sceni inicijalno postala poznata kao neko ko je zastupao pozicije minimalizma u vizuelnoj umetnosti, zašta je paradigmatičan primer bio tekst za katalog izložbe Roberta Morisa u Korkoran muzeju 1969, Anet Majkelson nikada nije pristala na ograničenja grinbergijanskog modernističkog kanona, koji je suvereno vladao u sredini u kojoj je ona delovala. Kao saradnica Artforuma, a potom i jedna od osnivačica časopisa Oktobar, ona se bavila i intermedijalnim pojavama kao što je rad  Ivon Rajner, dok je na Tiš umetničkoj školi, gde je predavala ceo svoj radni vek, držala kurseve i o dadi, pop artu i nadrealizmu, pa čak i raznim popularnim žanrovima kao što je naučna fantastika. U njenim filmskim esejima i studijama obrađeni su Sergej Ejzenštajn, DŽiga Vertov, Maja Deren, Kris Marker, Majkl Snou, Sten Brekidž,  Stenli Kjubrik, dok je u metodološkom smislu uvodila teorije Rolana Barta, De Sosira, Levi Strosa, Deride, Bataja i Lakana. I njena kulturna pripadnost bila je dosta hibridna, upravo kao i disciplinarna jer je brzo nakon studija filozofije i istorije umetnosti na Kolumbiji, kod Mejera Šapiroa, prešla na dalje studije u  Pariz gde je pedesetih i šezdestih godina dvadesetog veka radila i kao likovna kritičarka i urednica pariskog izdanja NJujork Herald Tribjuna. Iako je objavila relativno mali broj dužih eseja, bila je izuzetno predana i čitanju i pisanju, što pokazuje obimna do sada neobjavljena pisana građa koju je 2014. godine ustupila Geti institutu u Los Anđelesu, a na veoma upečatljiv način vizualizuje fragment njene biblioteke u optici Babet Mangold iz 1976. godine.  Prvi njen  tekst koji je preveden na naš jezik bio je transkript predavanja koji je održala u muzeju Gugenhajm u NJujorku, pod nazivom „Umetnost i strukturalistička perspektiva“, koji je objavljen u časopisu Gradina 1976, da bi znatno kasnije bio objavljen i skup njenih eseja pod nazivom „Filozofska igračka“, u sjajnom prevodu Branka Vučićevića. Živela je pune 94 godine, i napustila nas je septembra ove godine.

 

Pretraga




Prijava na mailing listu

Unesite vašu e-mail adresu

Unesite kod

Nečitljiv kod? Generišite novi

Zašto se prijaviti?

Garancija privatnosti.