Vesti

Ferenc Barat: Objekti kao obojena muzika13.08.2019. 10:45


Otvaranje izložbe “Objekti kao obojena muzika” Ferenca Barata u ponedeljak, 19. avgusta, u 20 časova, u Galeriji SULUV. Izložba će trajati do 30. avgusta 2019. godine, na otvaranju će govoriti Vladimir Mitrović, kustos.

 

 

Novi radovi Ferenca Barata svojevrsatan su nastavak njegove estetike ‘’trodimenzionih grafika’’, predela umetnikove rane faze stvaralaštva iz oblasti tzv. čiste umetnosti prakse, pre no što je zaronio u okean plakatske umetnosti. Ovaj dosledno zaokruženi ciklus radova, čistih i hipnotičkih formi, svojom nesvakidašnjom preciznošću i čvrstinom oblika otvaraju prostore za brojna, metaforička tumačenja. Upadljiva vizuelnost daje nadogradnju estetskog doživljaja kroz trijunf individualizma i slobode organizovanja (nove), umetničke stvarnosti. U ciklusu novih radova Barat varira visokoestetizirane oblike dajući im naglašen identitet osvežen plastikom čistih boja. Mehanizacija pokreta predstavljena je kroz upečatljiva statičnost rituala pretvorenog u sliku. Preobražaj kroz pročišćeni, skoro kompjuterizirane poteze izgradnje slika donosi vizuelnu zagonetku implicitno problematizujući (ne)moć savremene umetnosti, između dekorativnosti i estetske poruke. Ovi apstraktni, plastični radovi, sveži u nastanku, postavljaju i niz pitanje na formalnom, sadržinskom i egzistencijalnom nivou. Omeđeni u strogo kontrolisanim zonama radovi sugerišu ‘’umetnost u rezervatu’’ bez mešanja u svakodnevni život. Bez apsurda ili groteske sadašnjeg trenutka vremena, kao nekakav artistički svemirski brod, ovi radovi sleću iz umetnikovog ateljea u galerijski prostor.

Barat ovoga puta kao da napušta, stariju i ‘’sigurniju’’, ideju o umetnosti kao procesu stvaranja prelazeći na ideju umetnosti kao složenom ciklusu istraživanja, čime se približava nekim od novijih teorija savremene umetnosti gde se fokus delovanja usmerava na istraživački rad, koji, potom, postaje osnova za komunikaciju sa budućim posmatračem. Donekle napuštajući tradicionalnu formu i medij, Barat stvara jednu novu kategoriju slike kroz 3D medij slikarske forme. Tako se u svojoj neskrivenoj dekorativnosti slika pretvara u ‘’predmet – sliku’’ a besprekorno funkcionisanje složenog odnosa forme i boje ovim radovima daje visoki status umetničkih predmeta, kao nekakav obojeni svet muzike.

Vladimir Mitrović

Odabrana literatura: Oto Tolnai, Umetnost plakata Ferenca Barata, katalog izložbe, Velika galerija Kulturnog centra Novog Sada i Likovna jesen, Novi Sad / Sombor, 1987; Ljiljana Dinić, Fotografija na pozorišnom plakatu Ferenca Barata, katalog izložbe, Pozorišni muzej Vojvodine, Novi Sad, 2011; Ljiljana Dinić, Pozorišni plakat Ferenca Barata, katalog izložbe, Pozorišni muzej Vojvodine / Narodno pozorište, Novi Sad, Beograd, 2011; Laslo Gerold, Sava Stepanov, Ferenc Barat, katalog izložbe, Galerija likovne umetnosti poklon zbirka Rajka Mamuzića, Novi Sad, 2011; Orosz Istvan, Vuković Radomir, Barath Ferenc: Plakatok / Posters, Budapest, 2013; Vladimir Mitrović, Novosadska škola kulturnog plakata. Prilog proučavanju, UPIDIV 50 godina. Tom 2. 50 godina primenjenih umetnosti u Vojvodini, UPIDIV, Novi Sad, 2017. 187-227.


Ferenc Barat (Kanjiža, 1946) Završio srednju školu za primenjenu umetnost u Novom Sadu (1966). Pohađao Likovnu akademiju u Beogradu, u klasi prof. Aleksandra Lukovića (1967-1969). Član UPIDIV-a od 1970. godine. Kao likovni i tehnički urednik sarađivao sa novosadskim omladinskim listovima Index i Uj Simposion (1965-1969), a potom kao grafički dizajner i urednik radio u izdavačkoj kući Forum (1969-1992). U isto vreme sarađuje sa brojnim pozorišnim kućama u Novom Sadu i Beogradu. Glavna delatnost kojom postiže društveno i umetničko priznanje je grafički dizajn – dizajn plakata i oprema knjiga. Tokom godina njegovi plakati, zajedno sa radovima drugih novosadskih umetnika i grafičkih dizajnera, postali su sinonim za Novosadsku školu kulturnog plakata. Seli se u Budimpeštu 1992. godine, gde osnova grafički i umetnički studio za dizajn Studio Barat Art.  Njegovi plakatski radovi se nalaze u više galerija i muzeje u Njujorku, Konektikatu i Koloradu (SAD), Parizu, Pečuju i Budimpešti (Mađarska), Lahtiju (Finska), Vilnovu (Poljska), Tojama (Japan), Beogradu (MPU), Novom Sadu (Pozorišni muzej Vojvodine, MSUV). Samostalno izlagao na preko četrdeset izložbi, kao i na velikom broju kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Barat se bavio i eksperimentalnom grafikom tokom čitave karijere a poslednjih se godina posvećuje skoro isključivo umetničkom radu. Po opštem mišljenju, Barat je jedna od najpoznatijih i najpriznatijih grafičkih dizajnera sa ovih prostora.

 

Pretraga




Prijava na mailing listu

Unesite vašu e-mail adresu

Unesite kod

Nečitljiv kod? Generišite novi

Zašto se prijaviti?

Garancija privatnosti.