Aktuelno

Milan Konjović: Dubrovnik, Mlini, Cavta
14.05.2019. - 28.05.2019.

Milan Konjović: Dubrovnik, Mlini, Cavta


U Salonu Narodnog muzeja Zrenjanin u utorak, 14. maja 2019. godine, u 19 časova biće otvorena izložba pod nazivom “Milan Konjović: Dubrovnik, Mlini, Cavtat” iz fonda Galerije “Milan Konjović” iz Sombora.

 

 

Izložbu čini 30 radova našeg velikog umetnika i akademika, nastalih tokom njegove tzv. „crvene faze“, tridesetih godina prošlog veka kada letuje u Dalmaciji (Mlini, Cavtat, Dubrovnik) kojoj se ponovo vraća i nakon Drugog svetskog rata. Na izložbi se nalaze i slike iz francuskog ribarskog mesta Kasis, prve sa primorskim motivima u Konjovićevom opusu (1927–1928.). Sva ova dela nose snažnu ekspresiju, čulnu i kolorističku sugestivnost. Za razliku od vojvođanskih motiva (salaši, oranice, bačka ravnica) ovaj mediteranski ciklus određuju prizori sa borovima i maslinjacima, tipična primorska arhitektura, ali i živopisni stanovnici (Dve Konavoke, Portret Koste Strajnića, Poštar Mato...).

Autor izložbe je Nebojša Vasić iz Galerije “Milan Konjović” iz Sombora.

Nadležni kustos u Narodnom muzeju Zrenjanin je istoričarka umetnosti Olivera Skoko.

Planirani su i bogati prateći programi – predavanja, radionice, filmske projekcije. Izložba će biti organizovana u okviru manifestacija „Muzeji za 10“ i Evropske noći muzeja, a u Zrenjaninu će moći da se pogleda do 9. juna 2019. godine.



Milan Konjović (Sombor 1898 – Sombor 1993)

Rođen je u uglednoj građanskoj porodici. Kao đak somborske gimnazije, prvi put se 1914. godine predstavlja publici izložbom od pedesetak slika stvaranih u duhu impresionizma. Akademiju likovnih umetnosti upisao je u Pragu 1919. u klasi Vlaha Bukovca ali je napušta nezadovoljan „preživelim principima akademije i počinje da posećuje atelje slikara Jana Zrzavija. Nakon toga, obilazio je evropske centre poput Beča, Minhena, Berlina, Drezdena, oduševljavao se slikarstvom Oskara Kokoške, Egona Šilea, Pikasa, ali i majstorima renesanse.

U Pariz je otišao 1924. godine i pohađao časove crtanja u Akademiji Gran Šomije, a vrlo kratko boravio i u ateljeu Andrea Lota. Sa suprugom Emom, koju je upoznao još u Pragu, živeo je i radio od 1930. godine u sopstvenoj kući kod parka Monsuri u Četrnaestom arondismanu. Na pariskim salonima izlagao je od 1926. godine, a u Parizu je imao i tri samostalne izložbe (1931, 1932, 1937).
U Sombor se trajno vratio 1932. godine, a potom redovno odlazio u Dubrovnik i okolna mesta, gde je ostajao po nekoliko meseci i strastveno slikao. Početkom rata, 1941. je zarobljen i poslat u logor Osnabrik, odakle se spasao, vratio u domovinu i ratne godine proveo u Srbobranu. Pedesetih godina aktivno je učestvovao u osnivanju i radu vojvođanskih likovnih kolonija. Bio je i direktor Gradskog muzeja u Somboru.

Velikom izložbom u pariskom Gran Paleu 1984. godine, Konjović još jednom pokazuje da je itekako jedan od velikih evropskih umetnika, izuzetnog međunarodnog izlagačkog opusa.

Bez obzira na studijske boravke i život u evropskim metropolama i mestima južne Dalmacije, ceo njegov umetnički život vezuje se za Sombor i vojvođansku ravnicu. U svom izuzetno plodnom razvojnom i stvaralačkom putu koji je trajao skoro osam decenija, Konjović je za sobom ostavio veličanstven opus od 6000 dela iz različitih likovnih tehnika, izuzetne umetničke vrednosti.

 

objavljeno09.05.2019.

Pretraga




Prijava na mail listu

Unesite vašu e-mail adresu

Unesite kod

Nečitljiv kod? Generišite novi

Zašto se prijaviti?

Garancija privatnosti.