Aktuelno

25 godina - Bez ishodišta
29.01.2019. - 06.02.2019.

25 godina - Bez ishodišta


Pozivamo novosadsku publiku da nam se pridruži u utorak, 29. januara na izložbi “Bez ishodišta“, u Šok zadruzi i na promociji knjige “Umetnost i kultura otpora” Milene Dragićević Šešić, u knjižari Bulevar Books.

 

IZLOŽBA “25 GODINA – BEZ ISHODIŠTA – od LED ARTA do ŠOK ZADRUGE”
17.00 časova / Šok zadruga 2, Zmaj Jovina 22.


Izložba “Bez ishodišta” predstavlja izvod iz arhivske građe nezavisnih umetničkih udruženja: Led art, Art klinika i Šok zadruga. U 25 godina dugom i neprekinutom lancu događaja, izložbi, akcija i delovanja, ove umetničke grupacije bile su aktivne ne samo na polju umetnosti i kulture već i na polju društvenog angažmana i aktivizma. Arhiva Multimedijalnog centra “Led art” sadrži radove i dokumenta koji prikazuju umetničku mapu kako Srbije tako i Novog Sada. To je značajna građa koja još uvek nema svoje mesto i namenu u adekvatnim institucijama kulture i umetnosti. Arhiva se čuva u skučenom prostoru Šok zadruge, sa neizvesnom sudbinom konačnog ishodišta, pa je na taj način postala paradigma nerazjašnjenog odnosa između institucija u sistemu i nezavisne umetničke scene.


PROMOCIJA KNJIGE “UMETNOST I KULTURA OTPORA” MILENE DRAGIĆEVIĆ ŠEŠIĆ
19.00 časova / Bulevar Books knjižara-kafe, Bulevar Mihajla Pupina 6.

Pored autorke, o knjizi će govoriti:
Vera Kopicl,
Aleksandra Bosnić Đurić,
Nikola Džafo,
Aleksej Kišjuhas,
Željko Grulović,
Gordana Nonin – moderatorka.

Milena Dragićević Šešić, profesorka Menadžmenta u kulturi i Teorije medija; rektor Univerziteta umetnosti (2001–2004); direktorka Instituta za pozorište, film, radio i televiziju Fakulteta dramskih umetnosti; gošća na univerzitetima širom sveta; ekspertkinja Saveta Evrope, UNESCO-a, Evropske kulturne fondacije; predsednica žirija Evropske nagrade za kulturnu politiku. Objavila je 17 knjiga: Kultura i umetnost otpora (2018), Umetnost i alternativa (1992/2012), Kultura – menadžment, animacija, marketing sa B. Stojkovićem, Menadžment umetnosti u turbulentnim okolnostima (sa S. Dragojevićem, 2005), Interkulturna medijacija na Balkanu (sa S. Dragojevićem, 2004), Neofolk kultura (1994), Vers les nouvelles politiques culturelles (2015); priredila zbornike Cultural Sustainability in European Cities: Imagining Europolis (2015), Cultural policy in times of rising populism – KPY Istanbul (2018) i dr. Knjige su joj prevođene na 17 jezika. Dobitnica je francuskog Ordena Komandira Akademske Palme 2003. i Velike zlatne plakete Univerziteta umetnosti 2004.


O KNJIZI:
Knjiga je nastala delom kao rezultat rada na projektu br. 178012 Identitet i sećanje: transkulturalni tekstovi dramskih umetnosti i medija (Srbija 1989-2014), Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu koji finansira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije. U knjigu su takođe uključeni i tekstovi rađeni za potrebe COST Action CA16213: New Exploratory Phase in Research on East European Cultures of Dissent, kao i za COST Action IS 1308: Populist Political Communication in Europe, u kojima je učestvovao Fakultet dramskih umetnosti kao partner. Urednica ovog izdanja je dr Ljiljana Rogač Mijatović, zamenik direktora i viši naučni saradnik na Institutu za pozorište, film, radio i televiziju FDU.

Reč je o odlično napisanoj i veoma dobro dokumentovanoj knjizi, čiji najbolji deo je posvećen estetici savremenog postdramskog pozorišta, praksama koje ne samo što ne koriste dramski tekst kao svoje polazište, već u njima dolazi do brisanja granica među umetnostima: od umetnosti performansa do pozorišta potlačenog i nevidljivog pozorišta Augusta Boala koji je svoje sledbenike našao u Dah teatru i u angažovanom pozorištu Zorice Jevremović.
(Aleksandra Jovićević, La Sapienza, Rim)

Ova studija uspeva da predmetu istraživanja pristupi iz više perspektiva, ukazujući na domete i značenja umetničkih praksi. Ona pokazuje da umetnost može da prethodi društvenoj pobuni, artikulišući umetničkim sredstvima suštinu problema; da umetničkom praksom bude paradigma društvenog procesa i time ga estetski legitimiše; da se inspiriše pobunom i održava njen duh živim, te da ostaje u posedu aktera i kada pobuna postane istorijskom činjenicom, svejedno da li je reč o pobedi ili porazu.
(Branimir Stojković, Fakultet političkih nauka, Beograd)

objavljeno28.01.2019.

Pretraga




Prijava na mail listu

Unesite vašu e-mail adresu

Unesite kod

Nečitljiv kod? Generišite novi

Zašto se prijaviti?

Garancija privatnosti.