Stogodišnjica od izbijanja Prvog svetskog rata iznedrila je temu za promišljanje na umetničkim pergament koncertina knjigama. Srbija je dočekala mir kao gubitnica trećine stanovništva ili polovine muškog a pitanje pobede sa rasutim grobovima po raznim zemljama bila je slojevita patnja sa nizom simptoma . Postraumatski poremećaji su našli odraz u kulturološkim analizama i delima, a krupan događaj okarakterisan je kao iracionalna manipulacija sa bolnim mestima koja se do današnjih dana teško leče. U dramatičnom vihoru velikih snova i prokletih istina, pitanje ličnog moralnog se izjednačavalo sa pitanjem društvenog čina. Promene društvenih vrednosti učinile su da je shvatanje „junaka“ kao moralne paradigme doživelo transformaciju.
Slušala sam davno priče „solunaca“ koje su poprimile toplinu deda Miloševog krila i teškim zbivanjima dale poseban sentiment. Autorskim projekatom “Prvi svetski rat na umetničkim pergament koncertina knjigama “ fokusirala sam savremenu likovnu praksu na „staro“ a ipak novo pitanje, kapacitet otpora zlu kroz moralnu i kreativnu odluku. Kolegama sam ponudila temu i pripremljene formatirane podloge na kojima su izrazili duhovne refleksije slikovno-znakovnim jezikom. Likovno delo je prostor primarne slobode i dostojanstva, pa su učesnici projekta sećanjem na likove i događaje promatrali pripadno stanje duha tog vremena i status moralne vertikale. Izložba radova nastalih sa vremenske distance od jednog veka u mogućoj meri osvetljava višeslojnost teme, iz ekstremnih istorijskih napetosti i agresije potencira isplivale pozitivne osobine i emotivnu svetlost. Kao motiv u delima su oživele dobrovoljne engleske bolničarke, Mejbl Dirmer, Elizabet Ros i Lorna Feris, srpska slikarska ikona Nadežda Petrović, heroina Milunka Savić, našli su zasluženo mesto stihovi poeme ”Plava grobnica”Milutina Bojića, Vezirov most preko koga Srbija izlazi iz sebe, nežna i čovečna pisma žena čuvarkuća upućenih muževima na ratište, patinirano ordenje, mape, Gavrilo Princip koga isprepletanim brkovima razvlače vođe centralnih sila sa jedne i Atlantes a druge strane,… Prirodno kodirani ekskluzivni material - jagnjeći pergament je omogućio svojstvenu ozbiljnost kreativnog likovnog zapisa i izražene želje u održivost svesti da rata više nikada ne bude.
Izložba obuhvata 56 radova od 49 umetnika iz Srbije, Francuske, Bugarske, Turske, Mađarske, Nemačke, Španije i Meksika.