Umetnik

Željko Đurović (1956)

Prati umetnika

Pretraga

Slikarski svet Željka Đurovića

Autor: Ana Šćepanović

Slikarski svet Željka Đurovića, svet imaginarnog, nadrealnog i mitskog, istinski je moguće doživeti jedino zatvoreniih očiju. Nepokolebljivi maštar inspiraciju traži, i pronalazi u Mediteranu, njegovoj nedokučivosti, tajanstvenosti i prostranstvu, ispunjavajući svoja platna fantastičnim stvorenjima, najrazličitijim simbolima, čudesnom svetlošću i specifičnom atmosferom.


U večitoj dilemi u umetnosti, da li umetnik bira temu ili ona bira njega u primeru Željka Đurovića tema je odabrala njega. Mediteran je za Đurovića bio i ostao istinska ljuibav. Beskrajna, suncem okupana vodena prostranstva, topli pesak i mirisi beskrajnog vezuju ga za najranija iskustva, za nešto iskonsko, za objekte njegovih želja i stremljenja. U toj fantastičnoj atmosferi nagovrštaja emocija sećanja dominira ženska figura. Žena-majka, ratnica, putena vila, ali i žena izvor najintimnijih ljudskih nagona gospodari kompozicijom. Povučena u svet čula, nežna i prefinjena na samoj granici fizičkog opstajanja ona lebdi u vanvremenskom prostoru sna gde se prepliću mašta i stvarnost. Graciozna, ćilibarski prefinjena tela, koja miriše na polen i retke biljke, Đurovićeva žena je tajanstvena boginja čulnosti zaronjena u modričaste morske dubine nedokučivog.


Poetici nadrealnog slikarstva Žrljko Đurović pristupa promišljeno i ozbiljno. Dovoljno hrabar i istrajan u svojim nakanama, on stvara jedan novi svet, svet zasnovan na sopstvenom mitu.


Sublimirajući najrazličitije elemente slovensko-paganske mitologije, narodnog verovanja ali i naučno zasnovanih iskustava, njegove slike sadrže raznovrsne, za ovog umetnika karakteristične simbole dobra i zla, vode, vatre, vazduha i zemlje. U tajnovitom, podvodnom, od ljudskog oka, miljama udaljenog, duboko zašlog u svet imaginacije egzistira jedan bujan i posve osoben život. U svetu gde sve leluja, klija i cveta, motiv školjke kao personifikacija preobraženja ili ovnovskih rogova kao simbol moći koja potiče iz lave, ali i slavljenja života, prepliće se sa motivima jarca, tamnim bogom podzemlja. Pod morem fantastične flore i faune; lijana, puzavica, cvetova, polipa, riba i ptica, bivstvuje jedna nova priroda, proroda koja pruža izobilje ali ga i uzima.


Vrstan crtač, sa urođenim osećajem za sklad, stičući iskustva u različitim tehnikama i oblastima delovanja, Željko Đurović liniju koristi precizno i kontrolisano. Crtež smatra svojom oazom i utočištem, nečemu čemu čemu se iznova vraća i otkriva. No, osnovnu karakteristiku na slikama Željka Đurovića predstavlja prepoznatljiv, izuzetan i intenzivan kolorit. Specifičnim sistemom rada i tehnikom nanošenja boja na paltno, slikar teži i uspeva da i posle dugo vremena održi svežinu i bogatstvo prirodnih boja i sačuva za njegovo stvaralaštvo, tako karakterističan sukob zvučnih i prigušenih partija na slici. Razuđene hromatske skale su zasnovane na dramatičnim toplo-hladnim i svetlo-tamnim kontrastima. Na platnima se smenjuju plameno crvena i narandžasta sa zelenom i ljubičastom, naizgled nespojiva vatra i strast sa plavetnilom i spokojem morskih dubina. Snažno artikulisanog kolorita, oštrog tona naglašenih valerskih odnosa, veštinom starih majstora slikar pedantno na svoja platna nanosi gotovo sve boje sunčevog spektra. Problem svetla Đurović rešava na sebi svojstven način. U dubokim morskim prostranstvima, u mraku noćnog, mesečarskog i utvarnog sveta, predmeti na slikama isijavaju, zrače tajanstvenom svetlošću, bez spoljnog izvora svetlosti, doprinoseći još više atmosferi nestvarnog i nadralnog.


Podjednako uspešno se izražavajući u malom, velikom i neuobičajeno velikom formatu Željko Đurović svaki put uspeva da bude nov i originalan, da svojom idejom i njenom realizacijom iznenadi i oduševi. Radeći u ateljeu svakodnevno, gde pred štafelajom sa kistom i bojama u rukama jedino pronalazi inspiraciju, slikar Željko Đurović uspeva da podrži i održi lepotu života i uz pomoć umetnosti nas povede svojom sunčanom stranom ulice.


Ana Šćepanović, istoričar umetnosti


Datum objavljivanja: