Umetnik

Irina Subotić (1941)

Prati umetnika

Pretraga

Dosije Srbija. Procena stvarnosti 90-ih : završnica

 


Dosije Srbija. Procena stvarnosti 90-ih : završnica


Samo nekoliko dana nakon 5.oktobra 2000, ugledna nemačka fondacija koja nosi ime velikog humaniste Hajnriha Bela ponudila je beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju da priredi izložbu u reprezentativnom prostoru Akademije umetnosti u Berlinu na čijem je čelu Djerdj Konrad. Otvaranje je bilo zakazano za 19. novembar. Nije bilo nikakvih mogućnosti za odlaganje: u tom prestižnom prostoru privilegija je bila dobiti termin, kao što je bila privilegija situaciju u našoj savremenoj umetnosti prikazati neposredno posle važnih političkih promena, upravo u gradu koji koji svesno živi svoju tešku prošlost, koji je opterećen snažnim ideološkim belezima i mučnim memorijama. Ali, pored toga: Berlin danas nastoji da odredjuje perspektivu nove evropske povesti, da bude savest novih društvenih postavki i da kulturnom politikom pažljivo osluškuje  i stvara aktuelne civilizacijske tokove. To je bio izazov na koji je Centar za kulturnu dekontaminaciju jednostavno morao da reaguje.


Dogovor oko koncepcije bilo je lako postići, jer su svi učesnici u pripremi izložbe Dosije Srbija. Procena stvarnosti 90-ih godina znali sa kojim materijalom je moguće raspolagati. Jedino realno rešenje je bilo predstaviti samo one radove koji ne zahtevaju nikakvu novu ili postprodukciju. Bilo je isto tako važno pronaći dobru dokumentarnu podlogu kao osnovu za tumačenje eksponata. Napravljena je ravnoteža izmedju faktografije koja je snagom svojih argumenata podsećala na deset godina ratova, bede, agresije, represije, bunta, otpora, nepresahlog duha, bombi, sve do simboličnog (i ne samo simboličnog…) paljenja Skupštine, s jedne strane, i umetničkih radova nastajalih – uprkos svemu - tokom poslednje decenije. Stara srpska taraba i dvadeset pet hoklica ostavljenih ispred Nemačkog konzulata nakon dobijenih (ili odbijenih) viza, tik uz Centar za kulturnu dekontaminaciju, bili su metafora naših (zlih) sudbina. Na preko 500 kvadratnih metara izložbenog prostora veoma funkcionalnog zdanja Akademije, gradjene šezdesetih godina u duhu humanizovanog modernizma, postavka je omogućila pravu komunikaciju izmedju vrlo različitih vizuelnih medija, fikcije i dokumenta, zvuka bubnjara i pokretne slike videa ili kompjuterskog ekrana.


Želeli smo da katalog izložbe Dosije Srbija, štampan isključivo na nemačkom jeziku, šire analizira, a ne samo da evidentira pojedine pojave, ličnosti, grupe i nezavisne institucije koje bi se mogle smatrati karakterističnim za zbivanja devedesetih godina - bili smo, naime, od početka svesni da je na izložbi bilo nemoguće zastupiti sve ono što je obeležilo zadnju deceniju veka u nasoj sredini. Nakon uvodnih reči domaćina, Matthiasa Fluggea u ime Akademije umetnosti, i Ralfa Fucksa u ime Fondacije Heinrich-Boll, kao i autora koncepcije Borke Pavićević i Irine Subotić, u segmentu kataloga pod nazivom Dosije: Procena stvarnosti 90-ih godina objavljeni su prevedeni fragmenti iz pojedinih, već štampanih tekstova Dejana Sretenovića1, Lidije Merenik2, Aleksandre Jovićević3 i Milete Prodanovića4, a u dokumentarnom separatu Ivana Čolovića5 i Mirjane Miočinović.6 Smatramo da nema potrebe da se ovom prilikom ti uvodni tekstovi ponovo publikuju na srpskom jeziku. Gotovo svi ostali prilozi (sem ukoliko nije drukčije naznačeno) pisani su posebno za berlinski katalog.


Veoma posećena konferencija za štampu i brojni prikazi u medijima već u vreme samog otvaranja obećavali su veliko interesovanje i publike i stručnjaka. O izuzetno pozitivnoj recepciji izložbe svedoče celokupna bibliografija i prevedeni napisi koje ovde objavljujemo.


Situacija se ponovila i januara ove godine kada je izložba otvorena u vrlo evokativnom zdanju bečke Akademije likovnih umetnosti na Šilerovom trgu, zahvaljujući zalaganju i finansijskoj podršci KulturKontakta Austria.  Štampan je poseban tiraž za Beč sa predgovorima direktora KulturKontakta, Gotfrida Vagnera i rektora Akademije, Karla Pruše i sa minimalnim dopunama vezanim za predstavljanje dokumentarnih fotografija.


I bečka štampa je sa velikom pažnjom propratila koncepciju  kojom je naša savremena umetnost predstavljena i društveni kontekst protekle dekade u kome je nastajala, imajući posebno u vidu osetljive relacije koje Austriju i Jugoslaviju vezuju kroz istoriju. Na izvestan način o tome govore i prevedeni napisi iz austrijskih glasila.


Nevelika ekipa Centra za kulturnu dekontaminaciju obavila je ogroman posao nadljudskim naporima i pod neljudski strogim uslovima. Pri tome imamo u vidu brzinu sa kojom se moralo raditi, probijati led na svim organizacionim, administrativnim, finansijskim i drugim planovima koji decenijama nisu funkcionisali i koji nisu mogli, razume se, da niknu kao feniks iz pepela neposredno posle oktobarskih dogadjaja. Posao se mogao okončati na obostrano zadovoljstvo samo zahvaljujući tome što je Centar bio osvedočen u sličnim poduhvatima, i što su kod svih učesnika postojale ogromna volja i probudjena energija da se na evropskom nivou prikaže ono što je samo nama bilo znano, što je tako dugo čamilo u umetničkim ateljeima ili samo retko imalo priliku da se pojavi u domaćoj javnosti.


Kolege u Berlinu i Beču, bez kojih se ova izložba svakako ne bi ostvarila, bili su dragoceni domaćini: sa mnogo razumevanja, pažnje, strpljenja i entuzijazma oni su doprineli da se izložba Dosije Srbija. Procena stvarnosti 90-ih godina na velika vrata prihvati u Berlinu i Beču, kao naša prva reprezentativna umetnička manifestacija kritičkog diskursa i transparentnih stavova. Zahvalnost za više nego prijateljsko angažovanje posebno dugujemo Olgi Coler, Angeli Lamert, Manfredu Majeru, Gotfridu Vagneru,  Anemari Turk, Džesiki Baer… i  mnogim drugim saradnicima.


Srećni smo što smo u prilici da izložbu – kao svečanu  završnicu – predstavimo i domaćoj publici upravo 5.oktobra, nakon godinu dana od dogadjaja kojima se okončala jedna tragična epoha naših života, i nakon velikog uspeha izložbe u Nemačkoj i Austriji. Prostor Muzeja »25.maj« osvedočen je kao vrlo pogodan za prikazivanje dela savremene produkcije. A pored toga, taj prostor je veliki simbol jednog prohujalog doba sa svim njegovim uzletima i padovima, nadama i razočarenjima. Verujem da će i ta činjenica doprineti slojevitom čitanju izložbe Dosije Srbija.




Irina Subotić




Dossier Serbien: Einschatzung der Wirklichkeit der neunzinger Jahre


Akademie der Kunste Berlin

10557  Berlin – Tiergarten, Hanseatenweg 10


Organizacija u Berlinu:

dr Olga Zoller, Fondacija Heinrich-Böll

dr Angela Lammert,  Akademija umetnosti Berlin


19.novembar – 17.decembar 2000.


Izložbu otvorili: Matthias Flugge, Potpredsednik Akademije umetnosti, Frank Herterich, u ime Ministarstva spoljnih poslova Nemačke, Olga Zoller, u ime Fondacije Heinrich-Böll,  Angela Lammert, u ime Akademije umetnosti Berlin, Ana Miljanić i Irina Subotić u ime Centra za kulturnu dekontaminaciju


Prateća manifestacija u Akademiji umetnosti: Okrugli sto o Balkanu??? 29.novembra??? 11.i 12.decembra 2000.u organizaciji Akademije umetnosti i Fondacije Heinrich Boll. Učesnici: Borka Pavićević, Ana Miljanić, ???OVO IPAK MORA DA TAČNO KAŽE OLGA ZOLLER ILI ANGELA LAMMERT


Prevodi napisa u nemačkoj štampi o izložbi Dossier Serbien:


 


Akademie der bildenden Kunste Wien

1010 Wien, Schillerplatz 3


Organizacija u Beču:

Dr Gottfried Wagner, KulturKontakt Austria

Annemarie Tuerk, KulturKontakt Austria

Dr Jessica Beer, Akademie der bildenden Kunste Wien


17.januar – 14.februar 2001.

Izložbu otvorili: Carl Pruscha, rektor Akademije, Gottfried Wagner, direktor KulturKontakta Austria, Olga Zoller, u ime Fondacije Heinrich-Böll, Borka Pavićević  i Irina Subotić


Prateća manifestacija u Muzeju primenjene umetnosti:  Simpozijum sa temom Oblici kulturnog otpora, u organizaciji Muzeja primenjene umetnosti, KulturKontakta Austria i Akademije likovnih umetnosti Beč. Učesnici: Peter Noever, direktor Muzeja primenjene umetnosti MAK, Gottfried Wagner, direktor KulturKontakta Austria, Marko Lulić, umetnik iz Beča, Mirjana Miočinović, Laszlo Vegel, Dušan Otašević, Irina Subotić, Georg Schollhammer, moderator


______________________


1. Umetnost u zatvorenom društvu, Art in Yugoslavia 1992-1995, Fond za otvoreno društvo / Centar za savremenu umetnost, Beograd 1996.


2. No wave: 1992-1995, Art in Yugoslavia 1992-1995, Fond za otvoreno društvo / Centar za savremenu umetnost, Beograd 1996.


3. MOLIM PRONAĆI KNJIGU …mislim Urbani spektakl, Yustat / Clio, Beograd  2000????


4. Patopolis, Reč 58/4, Beograd, juni 2000.


5. Nebeska Srbija se prizemljila, NEMAM IZVOR…. 


6. Ima li ova mora kraj? Standpunkt, maj 1992. NEMAM TAČAN IZVOR,