Umetnik

Dragana Garić (1982)

Prati umetnika

Pretraga

Razgovor sa Sašom Janjićem o Telenor kolekciji

Telenorova kolekcija savremene srpske umetnosti broji više od 160 radova oko 60 domaćih stvaralaca. U kolekciji se nalaze i neki o najznačajnijih radova novije srpske umetnosti, kao što su: serija crteža Raše Todosijevića "Gott Liebt die Serben", "Yugo muzej" Mrđana Bajića, monumentalna slika Milete Prodanovića "Ruka koja seče - anđeo istorije IV", skulptura "Odmor"Gabriela Glida, fotografije Jovana Čekića, Škartove "Kuvarice", te instalacija "Ključni svedok" Vladimira Perića Talenta. Sa kustosom Sašom Janjićem pričali smo o kriterijumima na osnovu kojih je birao umetnike i radove zastupljene u Telenorovoj kolekciji.

- Osnovni kriterijum da neki rad uđe u kolekciju je kvalitet. Prilikom odabira radova vodili smo računa da uvrstimo što više mladih autora, te da im na taj način pružimo podstrek. Cela tura po Srbiji ima za cilj i da u kolekciju uvrstimo umetnike ne samo iz Beograda i Novog Sada, već i iz Šapca, Kragujevca, Subotice, Čačka, Niša. Na taj način se trudimo da proširimo dijapazon umetnika sa kojima radimo i koje želimo da promovišemo - objašnjava Janjić.

Reakcije na ovu izložbu su uglavnom pozitivne, ali ima i onih koji kao negativnu stranu navode činjenicu da su većina radova umetnika iz Beograda i Novog Sada.
- Kad pogledate izložbu videćete da je tu gomila radova umetnika iz raznih gradova u Srbiji. Osnovni problem je što je sve negde centralizovano. Akademije se nalaze u Beogradu i Novom Sadu. Tu je najviše para. Kad bi pogledali biografije umetnika shvatili biste da više od pola umetnika nije rođeno u Beogradu, ali tu žive i stvaraju. Centralizacija je problem koji nadilazi pitanje odabira radova za Telenorovu kolekciju.

Koliko je teško sagledati umetničku produkciju van centara moći?
- Da budem iskren ta produkcija i nije ni tolika po značaju. Uvek ima dobrih umetnika. Ipak, ljudi su često inertni i čekaju da ih neko otkrije i dođe im pred noge. Umetnici moraju biti agresivniji i poraditi na svom marketingu da bi sebe i svoju umetnost učinili vidljivijom.

Veliki deo savremene umetničke produkcije čine tzv. "novi mediji" video, instalacije... Da li uopšte postoji intresovanje kompanija za taj vid umetnosti?
- Mislim da smo napravili dosta veliki napredak samim tim što smo uveli printove i instalacije u kolekciju. To su ti neki radovi koji nisu toliko vezani za materiju kao što je bilo ulje na platnu ili skulptura. To su neki radovi koji su negde efemerni i imaju ograničeni vek trajanja. Mislim da će sledeće godine biti prostora i za video i za performanse...

Čini se da polako dolazimo u situaciju da se umetnički radovi od kapitalne važnosti za savremenu srpsku umetnosti sve više nalaze u vlasništvu kompanija ili privatnih kolekcionara kao što je Marinko Sudac. A kad se jednog dana bude pravila retrospektiva 90-ih godina XX veka u Srbiji eksponate će država morati da pozajmljuje, zar ne?
Da. To je jedan drugi problem. Ovo danas je slobodno tržište. Ako društvo, ministarstvo i vlada ne nalaze za shodno da se izbore za novac da kupe te radove, onda je sasvim legitimno da ih kupi onaj ko želi. Moramo da se naviknemo da je umetnost roba kao i svaka druga. Ako neko ima intres da to kupi, on će to i uraditi. A ako se neke stvari ne promene pojedinci i kompanije će pokupovati sve što vredi i onda ćemo se jednog dana kad se budu pravile retrospektive svi hvatati za glavu i pitati gde su ti radovi.

Dragana Garić

Umetnička dela su najisplativija investicija
- Cela ova priča i promocija bi trebala da pomogne umetnicima. Postoje ljudi sa mnogo novca i možda bi i uložili u umetnost, ali jednostavno ne znaju. Ja se nadam da će se promeniti klima i da će ljudi i privatno početi da ulažu više novca u umetnost., jer svi smo svedoci - svetska ekonomska kriza - a umetnička dela su najisplativija investicija. Ona nikad ne propadaju. Cena može samo da im skače. Tako da sa finansijske strane ulaganje u umetnine jeste dobra investicija - ističe Janjić.