Umetnik

Aleksandar Kadijević (1963)

Prati umetnika

Pretraga

O arhitekturi Genčićeve kuće u Ulici Krunskoj 51 u Beogradu, ostvarenju Dragiše Brašovana

Porodična kuća Đorđa Genčića (danas Muzej Nikole Tesle),1 sagrađena je 1929. godine, na uglu ulica Krunske i Prote Mateje,2 prema projektu istaknutog srpskog arhitekte Dragiše Brašovana (1887-1965). Uz nekoliko rezidencijalnih dvorskih zdanja i privatnih vila, spada u najznačajnije stambene objekte u beogradskoj arhitekturi.4 Koliko je proslavila svog autora, afirmisanog i van granica Jugoslavije, toliko je pokazala rafinirani ukus ambicioznog naručioca, industrijalca i ministra u penziji Đorđa Genčića,5 kadrog da sebi priušti najreprezentativniju privatnu palatu na obodu prestoničkog centra.6 Prkoseći zubu vremena,7 sa promenjenom funkcijom, ovo Brašovanovo ostvarenje uverljivo svedoči o prosperitetnom karakteru međuratnog razdoblja srpske građanske kulture.8

Sredinom treće decenije dvadesetog veka, budimpeštanski đak Dragiša Brašovan,9 bio je među najuglednijim graditeljima privatnih kuća u Beogradu.10 Vladajući repertoarom istorijskih arhitektonskih stilova, pre svega onih iz novovekovne epohe, sposoban za ,,kreativne” kompromise sa naručiocima, tokom međuratnog razdoblja, izveo je dvadesetak jednoporodičnih privatnih kuća, različite kvadrature, spratnosti i stilske obrade.11 U svakom rešenju, što se uočava i na Genčićevoj kući, prednost je davao spoljnoj arhitekturi. Laureat prestižnog priznanja ,,za najlepšu fasadu” (za Škarkinu kuću iz 1926-1927),12 na novom zadatku se suočio sa urbanistički složenijim i estetski zahtevnijim programom zgrade. Otud je i projektovanje Genčićeve kuće trajalo veoma dugo, od početka 1925. do sredine 1927.godine, kada je usvojen izvođački nacrt, koji je i sam, tokom izgradnje objekta, pretrpeo izmene.13 Građenje kuće, od juna 1927. do kraja decembra 1929.godine, u režiji preduzimača inž.Milana V.Jovanovića, koštalo je 990.000 tadašnjih dinara.

Genčićev dvorac je sagrađen na uglu dveju značajnih prestoničkih ulica, u kojima su se kontinualno podizale jednoporodične kuće, vile i višeporodične stambene zgrade.14 Obzirom da nema baštu, razvijene predprostore sa svih strana, da se sa jedne strane dodiruje sa susednim objektom, kao i to da je prostor pod kućom (315 metara kvadratnih) veći od slobodnog dela (150 metara kvadratnih), samo se delimično može svrstati u popularni tip tadašnje beogradske jednoporodične vile, nazvan “hotel particulier”,15 preuzet iz francuske arhitekture osamnaestog veka. U morfološkom smislu, objekat spaja tradiciju renesansnih urbanih vila i privatnih gradskih dvoraca Evrope osamnaestog i devetnaestog stoleća. Njegova spoljna obrada je neomaniristička i eklektička,16 sa transponovanim elementima Albertijeve i Mikelanđelove renesansne stilistike,17 dok je unutrašnjost koncipovana po ugledu na primere paladijanske arhitekture.18

Markantna lokacija kuće, umnogome je odredila i stepen reprezentativnosti njene tri fasade, kompoziciono i strukturno ujednačenog sadržaja. Izgrađen bez zasečenog ili zaobljenog, akcentovanog ugla, tada uobičajenog u beogradskoj arhitekturi, kubični volumen Genčićevog dvorca pleni ravnotežom masa i pristupačnošću izraza slojevite kompozicije, zasnovane na slobodnoj transpoziciji istorijskih elemenata primarne i drugostepene arhitektonske plastike, pohvaljenoj od umetničke kritike.19

Genčićeva kuća je građevina centralnog tipa, približno kvadratne osnove. Ima četiri nivoa: suteren, prizemlje, sprat i krovnu terasu. Širina pročelja u Krunskoj ulici iznosi 20,5metara, a fasade u Ulici Prote Mateje 23,70 metara. Dvorišna fasada je široka 24,60 metara, dok širina zida kojim se kuća naslanja na susednu zgradu u Ulici Prote Mateje br.50, iznosi 20,85 metara. Po kvadraturi (oko 900 metara kvadratnih), Genčićeva kuća spada među najprostranije Brašovanove jednoporodične kuće. Njena osnova je po svim nivoima kompaktna, sa slično struktuiranim jedinicama, prilagođena ugaonom položaju i funkciji zgrade.

Spoljni, noseći i pregradni zidovi kuće, građeni su od opeke u krečnom i cementnom malteru. Fasade su obrađene veštačkim kamenom. Međuspratne konstrukcije su armirano-betonske. Sporedne stepenice su izgrađene od veštačkog kamena, dok su glavne u holu izvedene od drveta. Krovna konstrukcija je takođe drvena, a krovni pokrivač je od šifera.

Iako blokovskom strukturom Genčićeva kuća nalikuje na severnoitalijanske vile šesnaestog veka,20 ona je primarno koncipovana na nedogmatičnoj Brašovanovoj recepciji atemporalnog akademističkog stila,21 koja pre pobuđuje ,,sećanje na”, umesto što podražava neki konkretan istorijski primer. Njegov prosvećeni, neo-maniristički akademizam, uz ,,visoki” ukus i društveni status naručioca, didaktički naglašava i ,,neprolaznu” vrednost klasicističke arhitekture, bazirane na jedinstvu ,,dobrog, lepog i istinitog”.22 Aktuelnost reverzibilne antičko-renesansne arhitektonske matrice, potvrđena je i u dekorativnom sistemu zdanja, koji potkrepljuje ,,poruke” o svrevremenskoj paradigmatskoj ulozi klasičnih vrednosti. Eruditsko-enciklopedistički Brašovanov metod, ogleda se i suptilnoj selekciji ,,prizvanih” klasicističkih motiva, prostorno i plastički sjedinjenih duž simetričnih fasada.23 Kao i na ranijim delima, Brašovan akademizam nije otuđen, hladan i autoritaran, već plemenit, pristupačan i demokratičan, umereno hijerarhizovan, bez prenaglašene uloge glavnog kompozicionog motiva.

Fasade Genčićevog dvorca raščlanjene su trodelno po visini, prema renesansnim pravilima (sokl, korpus i završetak), modifikovanim u epohi devetnaestovekovnog akademizma. One su čiste, lišene preterane dekoracije, oživljene pravilnim rasporedom prozorskih niša visokog partera, kolosalnih prislonjenih stubova i pilastara u centralnim zonama (ulaz, rizaliti bočnih fasada). Pilastri, sastavljeni od pet dekorativnih dijamant kvadera, koji flankiraju ulaznu nišu, portal unutar nje, kao i trodelnu nišu prozora na bočnim fasadama, predstavljaju omiljen motiv u Brašovanovoj akademističkoj arhitekturi (Eskontna banka D.Matejića,24 kuća R.Škarke i dr.). Shodno metodologiji akademizma, francuski prozori visokog prizemlja dublje su uvučeni u površinu zida, dok su oni na spratu, shodno savremenijim metodama komponovanja, pliće uvučeni u zidnu ravan, 25i umesto balustrade imaju metalnu ogradu.

Posredstvom brojnih polukružnih prozora, visoko prizemlje je otvorenije i komunikativnije od sprata, namenjenog isključivo boravku ukućana. Ulazna zona na pročelju u Krunskoj ulici izvedena je u formi Albertijevog trijumfalnog luka koji korespondira sa parovima prislonjenih stubova sa korintskim kapitelima, zamišljenih po uzoru na Mikalenđelov ,,kolosalni red”. Kartuša u temenu luka, flankirana uspravljenim lavljim reljefnim figurama,26 tokom izvođenja je izostala. Završni venac, u potkrovnom pojasu fasada, shodno ustaljenoj akademskoj morfologiji, slojevit je i ima jak ispad. Ravnoteža masa, neporemećena blagim fasadnim kontrastima punog i praznog, svetlog i tamnog, udubljenog i plitko isturenog, primer je autorski umerenog, selektivnog autorskog plasiranja elemenata drugostepene plastike. O Brašovanovoj potrebi da plastički dinamizuje27 i ,,oživi” stroge klasicističke fasade, svedoči i njegova molba opštinskoj upravi iz jula 1929. godine, da mu se odobri ,,veći iskok rizalita” u Ulici Prote Mateje ,,iz plastičkih razloga, kako bi se postigao potreban efekat u arhitekturi”.28

Prostorije unutar Genčićeve kuće su grupisane oko centralnog hola, obuhvatajući ga sa četiri strane. Time se Brašovan nadovezuje na ustaljen tip beogradske jednoporodične kuće iz predratnog razdoblja, inspirisan Paladijanskim rešenjima.29 Prizemlje kuće, organizovano kao piano nobile,30 sa drvenim stepeništem u centru, početkom pedesetih godina prošlog veka adaptirano je za smeštaj stalne postavke Muzeja.31 U tom prostoru nekada su se nalazili hol, garderoba, trpezarija, kuhinja i saloni. Glavni hol kuće zauzimao je njen centralni deo ka ulici Prote Mateje, a svojom visinom zahvatio je i prvi sprat. Tako je u centralnom stepenišnom holu prvog sprata na strani koja gleda ka glavnom holu postavljena drvena ograda i formirana galerija. Visina ovog prostora iskorišćena je pri formiranju stalne postavke Muzeja za smeštaj za transformatora od 500.000 volti, koji za većinu posetilaca predstavlja najatraktivniji eksponat na izložbi posvećenoj životu i radu Nikole Tesle. Visina glavnog hola Genčićeve vile naglašena je i na fasadi ka ulici Prote Mateje sa tri visoka polukružna prozora čije lukove nose stubovi sa kapitelima. Arkada od tri luka na stubovima otvarala je ovaj prostor i prema centralnom stepenišnom holu u prizemlju. Celokupno rešenje glavnog hola asocira na otvorene tremove vila građenih u duhu paladijanske arhitekture. Velika je šteta što je naknadnom adaptacijom prostora za potrebe muzeja grandiozni hol Genčićeve vile izgubio svoj prvobitni arhitektonski oblik.

Na prvom spratu vile nalazile su se stambene prostorije sobe, spavaće sobe, radna soba i kupatilo. Danas su u tim prostorijama smeštene kancelarije muzeja i arhiva sa preko 156.000 dokumenata iz Tesline zaostavštine. U suterenu su se nalazili ulaz i sobe za poslugu, ostava, vešernica, garaža, prostorija za centralno grejanje kao i druge pomoćne prostorije. Danas su u suterenu smešteni muzejski depoi i stan domara.

Sve nivoe zgrade, od suterena do krovne terase povezuje pomoćno stepenište u njenom zadnjem delu. Ovo stepenište vodi do krova zgrade na kome se nalazi prostrana krovna terasa, ograđena balustradom kao ,,krunom” zdanja. Iako je mansarda bila predviđena prvobitnim projektom, umesto nje je na krovu u uvučenom delu zgrade izgrađena jedna manja konstrukcija koja se sastoji od sobe i kupatila i koja danas služi kao kancelarijski prostor Muzeja. Krovna terasa Genčićeve vile dobila je dva nivoa tako što je i krovna površina ove konstrukcije iskorišćena za omanju terasu, ograđenu balustradom. Na ovu konstrukciju nadovezuje se otvoreni trem sa stubovima. Krovna terasa, zajedno sa prostorom ispred koga se pruža otvoreni trem, predstavlja odraz težnji paladijanske arhitekture ka jedinstvu i komunikaciji sa okolinom.

Iako je koherentom kompozicijom Genčićeve kuće pokazao mogućnosti pročišćenog akademističkog metoda, nekonformistički otvoren za novine, iste 1929. godine, Brašovan se okreće novom pravcu – modernizmu, podređujući ga takođe nedogmatičnoj, ličnoj stvaralačkoj recepciji.32 Ponovo ,,svoj” i originalan, Brašovan i od modernizma crpi onoliko koliko mu je potrebno da održi kvalitet i kontinuitet dela. Prozrevši efemernost i estetsko siromaštvo otuđenog modernističkog jezika, pokušao je da ga oboji humanističkim tonovima, što mu egzegeti domaćeg modernizma nikada nisu ,,oprostili”, uporno određujući vrednost arhitekture Genčićeve kuće shodno stepenu modernizacijskih ili tranzitivnih stilističkih naznaka zastupljenih na njoj.

Jedinstvena i dopadljiva, kao i gotovo sva Brašovanova dela, plastički slojevitog i semantički bogatog sižea, Genčićeva kuća zauzima visoko mesto u njegovom opusu. Uz Matejićevu (1921-1923), Škarkinu (1926-1927), Brašovanovu vlastitu (1931) i Lazićevu kuću (1932),33 antologijski je segment niza kojim je taj svestrani autor obogatio ne samo prestoničku, već i čitavu srpsku arhitekturu.


Napomene:

1 Muzej Nikole Tesle osnovan je 5.decembra 1952.godine, odlukom Vlade FNRJ, nakon što je Teslin sestrić i jedini pravni naslednik Sava Kosanović preneo zaostavštinu slavnog naučnika iz SAD u Beograd.
2 Prvobitna adresa kuće bila je u Ulici Kneginje Perside 51.
3 Dragiša Brašovan
4 O Genčićevoj kući i njenom mestu u rezidencijalnoj arhitekturi Beograda, videti: N.Dobrović, Stvaranje arhitekte...43, Z.Manević, Delo arhitekte Dragiše Brašovana...192; U.Martinović, Moderna Beograda, Beograd 1973, 27; B.Nestorović, Postakademizam u arhitekturi Beograda...346; Z.Manević. Naši neimari...51; A.Kadijević, Arhitekta Dragiša Brašovan...90; Isti, Život i delo arhitekte Dragiše Brašovana...153-154; B.Vujović, Beograd u prošlosti i sadašnjosti, Beograd 1994, 261; Lj.Miletić-Abramović, Arhitektura rezidencija i vila Beograda 1830-2000, Beograd 2002, 134-137; Lj.Blagojević, Modernism in Serbia...177-178.
5 Đorđe Genčić
6 Kuća je sagrađena na Istočnom Vračaru, prevashodno stambenom kvartu Beograda, u kome je živeo ,,imućniji svet, čije su porodične kuće bile okružene velikim i lepo uređenim baštama'' (D.Đurić-Zamolo-S.Nedić, Vračar – Zapadni i Istočni. Stambeni delovi Beograda i njihovi nazivi do 1941.godine, GGB XL-XLI, Beograd 1993/1994, 70-71).
7 Genčićeva kuća je utvrđena za nepokretno kulturno dobro – spomenik kulture (v.: Službeni list grada Beograda 16, 1987).
8 B.Kojić, Društveni uslovi razvitka arhitektonske struke u Beogradu 1920-1940. godine, Beograd 1979, P.J.Marković, Beograd i Evropa 1918-1941, Beograd 1992; Istorija Beograda, Beograd 1995, 349-401; B.Božović, Beograd između dva svetska rata. Uprava grada Beograda 1918-1941, Beograd 1995.
9 O Brašovanovom budimpeštanskom periodu učenja i stvaranja, iscrpnije v. u: A.Ignjatović, op.cit.
10 B.Nestorović, op.cit.; B.Kojić, op.cit.; Lj.Blagojević, op.cit.; Lj.Miletić-Abramović, op.cit.
11 Taj broj je ustanovljen obradom relevantnih izvora i istoriografije o Brašovanovom delu. Sačuvana tehnička, hemerotečka, fototečka i dr. dokumentacija o njegovom beogradskom opusu nalazi se u Istorijskom arhivu Beograda, Arhivu Jugoslavije, Odeljenju arhitekture Muzeja nauke i tehnike, Narodnom muzeju u Vršcu, Brašovanovoj porodici i privatnim kolekcijama. O problemima istraživanja Brašovanovog rada videti u istorigrafskskim prilozima o njemu, kao i u: M.Đurđević, Zaostavštine srpskih arhitekata u Muzeju arhitekture i njihov značaj za istoriju arhitekture i službu zaštite, Flogiston 10, Beograd 2000, 231-235; A.Kadijević, Značaj zaostavština arhitekata za istoriografiju srpskog graditeljstva i službu zaštite, Nasleđe III, Beograd 2001, 211-215.
12 Videti tehničku dokumentaciju o Škarkinoj vili u Istorijskom arhivu Beograda, fond Opštine grada Beograda, Tehničko odeljenje, f. IV-28- 1927. O nagradi za najlepšu fasadu koju je Brašovanu dodelio Klub arhitekata u saradnji sa dr Dušanom Tomićem v.: B.Kojić, Društveni uslovi razvitka...88-90. O istoriji i arhitekturi Škarkine kuće v.: Z.Manević, Delo arhitekte...191-193; A.Kadijević, Arhitekta Dragiša Brašovan...90; Isti, Život i delo arhitekte Dragiše Brašovana...152-153; Lj.Miletić-Abramović, Arhitektura rezidencija i vila Beograda...138-141; Lj.Blagojević, Modernism in Serbia...177.
13 Tehničku dokumentaciju o Genčićevoj kući, videti u Istorijskom arhivu Beograda, fond Opštine grada Beograda, Tehničko odeljenje, f. IX - 44- 1927), kao i u Muzeju Nikole Tesle.
14 Krunska ulica je krajem 1900.godine, posebnim ukazom o kategorizaciji ulica određena kao mesto za podizanje vila (S.Nedić, Građevinsko zakonodavstvo Beograda krajem XIX i početkom XX veka, GGB XLIV, Beograd 1997, 118)
15 O tom tipu kuće videti: M.Tričković, Francuski privatni hoteli XVIII veka, Umetnički pregled 3-4, Beograd 1939, 86-89; J.Stevens Curl, Hotel particulier, in: Oxford Dictionary of Architecture, Oxford 2000, 326.
16 A.Hauser, The Concept of Mannerism, in: Mannerism, London 1965, 3-22; L.Murray, The High Renaissance and Manneism, London 1990; E.Crispolti, Eclecticism, in: Encyclopaedia of World Art, New York-Toronto-London 1970, 539-543; J.S.Curl, Eclecticism, in: Oxford Dictionary of Architecture, Oxford 2000, 219.
17 J.Gadol, Leon Battista Alberti, Chicago-London 1969; F.Borsi, Leon Battista Alberti, London 1977; J.S.Ackerman, The Architecture of Michelangelo, Harmonsworth 1986; N.Kurtović-Folić, Teorijski stavovi i kreativne sposobnosti arhitekata italijanske renesanse u XV veku, Saopštenja RZZZSK XXXIV, Beograd 2002, 215-238.
18 R.Wittkower, Palladio and Engish Palladianism, London 1974; J.Harris, The Palladians, London 1981; J.S.Ackerman, Palladio, Harmondsworth 1983; R.Tavernor, Palladio and Palladianism, London 1991; M.Wundram-T.Pape-P.Marton, Andrea Palladio 1508-1580. Architect between the Renaissance and Baroque, Koln 1993; M.Traktenberg Ponovno oživljavanje Paladijanske arhitekture. Osamnaesti vek, u: Istorija moderne arhitekture 1. Koreni modernizma (prir.M.R.Perović), Beograd 1997, 22-25.
19 U ogledu o savremenoj beogradskoj arhitekturi, ugledni umetnički kritičar, slikar, arhitekta i profesor Branko Popović, izdvojio je Genčićevu kuću uz nekoliko drugih (takođe Brašovanovu Škarkinu vilu, kuću u Ulici Kralja Milutina 33 arh. M.Zlokovića, i kuću u Krunskoj 54 arh.Svetozara Stojanovića), kao primere ,,slobodne koncepcije, strogo nevezane za odgovarajuće stilove''. Istakao je da su Genčićeva i Škarkina kuća ,,mali ukrasi, puni duha i invencije, dati sa jednim finim osećanjem stila'' (B.Popović, O savremenoj arhitekturi u Beogradu, Beogradske opštinske novine 12, Beograd 1932, 761-762).
20 Videti: Palladio, in: J.Fleming- H.Honour-N.Pevsner, The Penguin Dictionary of Architecture, Harmondsworth 1991, .322-324; M.Wundram-T.Pape-A.Marton, op.cit., 10-63, 88-105, 112-145; 164-175; 186-209; R.Tavernor, op.cit., 77-88.
21 O pojmu akademizma i njegovom ispoljavanju u međuratnoj srpskoj arhitekturi v.: B.Nestorović, Postakademizam u arhitekturi Beograda...339-381; Z.Manević, Akademizam. Jučerašnje graditeljstvo...XXII-XXIX; C.Trodd-R.Cardoso (eds.), Art and the academy in the nineteeenth century, Manchester 2000; A.Kadijević, Akademizam u arhitekturi XIX i XX veka (rukopis, Beograd 2003).
22 J.Summerson, The Classical Language of Architecture, London 1988.
23 O ulozi simetrije u arhitekturi srpskog akademizma, v.: M.Đurđević-A.Kadijević, Simetrija u novijoj srpskoj arhitekturi, ZLUMS 27-28, Novi Sad 1991-1992, 5, 7-8.
24 O stambeno-poslovnoj zgradi Dragiše Matejića u Nušićevoj br.4, poznatijoj kao Eskontna banka (1921-1923, danas Matica iseljenika Srbije, Kulturno-prosvetna zajednica Beograda i dr), videti: Z.Manević, Delo arhitekte Dragiše Brašovana...189-190; A.Kadijević, Arhitekta Dragiša Brašovan...90; Isti, Život i delo Dragiše Brašovana...151; Isti, Predlog za proglašenje za nacionalno kulturno dobro: Eskontna banka u Beogradu, Forum 10, Beograd 1992, 8; A.Ignjatović, nav.delo, 248-249.
25 O oblicima prozora u novijoj beogradskoj arhitekturi v.: S.Stanković, Prozori u arhitektonskom nasleđu Beograda, Arhitektonika 9, Beograd 1995, 165-188.
26 Videti projekte pročelja u tehničkoj dokumentaciji Istorijskog arhiva Beograda i Muzeja Nikole Tesle.
27 R.Arnhajm, Dinamika arhitektonske forme, Beograd 1991.
28 Brašovanovu molbu videti u tehničkoj dokumentaciji o Genčićevoj kući u Muzeju Nikole Tesle.
29 M.Roter-Blagojević, Jednoporodične stambene zgrade 19. i početka 20. veka u Beogradu, Arhitektonika 10, Beograd 1996, 127-129, 135.
30 O tom arhitektonskom tipu v.: J.Stevens Curl, Piano nobile, in: Oxford Dictionary of Architecture...497-498.
31 Rekonstrukciju je osmislio i izveo arh.Slobodan M.Vasiljević.
32 Z.Manević, Delo arhitekte Dragiše Brašovana..193; A.Kadijević, Život i delo arhitekte Dragiše Brašovana...154-169.
33 Z.Manević, Delo arhitekte...189-192,194; A.Kadijević, Život i delo...151, 158, 170-171; Isti, Predlog za proglašenje za nacionalno kulturno dobro: Vila Dušana Lazića na Dedinju, Forum 3, Beograd 1990, 4; Isti, Predlog za proglašenje za nacionalno kulturno dobro: Eskontna banka u Beogradu, Forum 11, Beograd 1992, 8; Lj.Blagojević, nav.delo, 62-69; D.Milašinović-Marić, nav.delo, 58; Lj.Miletić-Abramović, Arhitektura rezidencija...208; A.Ignjatović, nav.delo, 248-249; Lj.Blagojević, Modernism in Serbia...177-180.

Posebna napomena:

Na pomoći u sakupljanju građe o Genčićevoj kući i njenoj prezentaciji u ovom članku, najsrdačnije zahvaljujemo direktoru Muzeja Nikole Tesle mr Mariji Šešić, direktoru Muzeja grada Beograda mr Bojanu Kovačeviću, umetničkom fotografu Milošu Jurišću i uredništvu časopisa ''Nasleđe''.