Umetnik

Jovan Despotović

Prati umetnika

Pretraga

Neka pitanja (nove) kulturne politike

Godinu dana posle

Otprilike, godinu dana je prošlo od kada je funkcionalno postavljen aktuelni tim na vrhu državne uprave u oblasti kreiranja i vođenja kulturne politike – sadašnje Ministarstvo kulture (početkom marta 2001. godine). Takođe, nešto duži vremenski period protekao je od poznatog savetovanja Kulturna politika i kulturna produkcija u Srbiji (Beograd, 24. i 25. novembra 2000.). Kratak rezime, urađen za ovu priliku, upućuje na nekoliko mogućih zaključaka i ocena.

Pogled iznutra

Ako se znalo u kakvom je stanju kulturni sistem u Srbiji – u institucionalnom, organizacionom, kadrovskom, materijalnom i svakom drugom pogledu, ipak se nije mogla odmah naslutiti širina i dubina provalije koja je delila zatečeno stanje od projektovanog, upravo realno od željenog. Neophodni preobražaj, koji se može nazvati (i uobičajeno se i naziva) 'tranzicijom', mada bi, posle jednogodišnjeg iskustva, prikladniniji naziv bio 'zaustavljanje propasti', kako se tada činilo, morao se pokrenuti trima instrumentima koji su trebali da trasiraju tri osnovne linije kretanja.

Mora se odmah istači da se rad Ministarstva kulture neprestano usklađivao sa strukturalnim i reformskim nastojanjem Vlade Republike Srbije, posebno u oblasti ekonomskog i političkog sistema, čime su stvarane pretpostavke ne samo za dalji rad na uspostavljanju koherentnog društvenog sistema već i za stabilan nastavak neophodnih promena.

Tri linije kretanja:

1. Kadrovska obnova

U najvećem broju ustanova kulture, pre svega onim 'matičnim' – poput Narodnog muzeja, Muzeja savremene umetnosti, Etnografskog muzeja, Muzeja primenjene umetnosti, Arhiva Srbije, Muzeja pozorišne umetnosti, Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Istorijskog muzeja Srbije, Narodnog pozorišta, Srpskog narodnog pozorišta i mnogih drugih, naročito onima od najvažnijeg nacionalnog ili državnog značaja (od kojih se najveći broj nalazi izvan Beograda), izvršene su neophodne kadrovske promene od direktora do ćlanova upravnih i nadzornih odbora. Namera je bila da se ove institucije podmlade zbog urgentne potrebe za stvarnom organizacionom tansformacijom, od stručnih odelenja do administracije i tehničkog sektora, radi što boljeg osmišljavanja i realizovanja novih kulturnih projekata i programa. Stoga se, ne samo u Ministarstvu, već i u javnosti, očekuje drugačiji kreativni duh, te življa aktivnost u radu, tih značajno posustalih institucija – od bibilioteka i arhiva do muzeja i zavoda za zaštitu kulturne baštine, od pozorišta do najuglednijih kulturnih manifestacija (a pokrenute su i izmene u strukturi tih organizacija i u značajnom smanjenju broja budžetiranih ustanova, programa, organizacija itd.).

U protekloj godini Ministarstvo kulture posebnu je pažnju poklonilo ravnomernoj zastupljenosti tradicionalnih i savremenih oblika stvaralaštva, istovremeno podstičući multikulturalnost, demokratizaciju kulturnog života u Srbiji (pomažući rad ne samo nacionalnih institucija već i opštinskih, te nevladinih organizacija i velikog broja pojedinaca), uspostavljanju principa otvorenosti rada putem brojnih konkursa i komisija, redovnog obaveštavanja javnosti o delatnostima i drugo, što ranije nije bio slučaj.

2. Legislativa

Zatečeno stanje u kulturi mora se efikasno menjati i promenom zakonskih okvira u kojima ona funkcioniše. Stoga je pokrenut niz novih zakona – od zaštite kulturnih dobara i opšteg interesa kulture do pozorišta, kinematografije, izdavaštva, zadužbinarstva, fondacija i fondova itd. Kada se taj proces završi, a on je vrlo delikatan jer dubinski narušava interese pojedinih, još uvek jakih i značajnih društvenih i profesionalnih grupa i lobija, tek će se tada moći reći da je kulturni sistem postavljen na novim osnovama. Doprinos decentralizaciji, upravo pojačavanju kulturnog diverziteta, dat je pri izradi Omnibus zakona za Pokrajinu Vojvodinu i Zakona o lokalnoj samoupravi, kada su mnoge republičke nadležnosti prenete na opštinske i autonomne uprave.

U toku je priprema za izglasavanje brojnih sistemskih zakona koji treba da omoguće bržu transformaciju sistema. Oni su spremani komplementarno sa međunarodnim standardima. Prvi koji je potpuno urađen je o kulturnim dobrima, a slede zakoni o pozorištu, kinematografiji, izdavaštvu, i dr. Kada se ovaj normativni sistem zatvori, biće moguće govoriti i očekivati znatno bržu i radikalniju promenu zatečenog stanja.

3. Budžet

Poćetkom 2000. godine budžet namenjen kulturi bio je oko 0.3 %, a već je u martu, na inicijativu ministra, došao na 0,8%, ili 1.200.000.000 din. ili 40.000.000 DM od čega je samo oko 220.000.000 direktno uloženo u programe rada – ostali iznos pokrio je zakonske obaveze, plate i materijalne troškove. Znatno racionalnijim koriščenjem tih sredstava Ministarstvo je uspevalo da zaustavi dalje propadanje sistema, ali budući da je svesno da to ipak i dalje nisu dovoljna sredstva, ima nameru da otpočne traženje vanbudžetskog načina finansiranja – pre svega preko svoje Agencije za kulturni ravoj. Cilj je da se u bliskoj budućnosti taj postotak popne na oko 2% čime bi se Srbija svrstala u srednje razvijene zemlje i u oblasti kulture (jer preporuka UNESCO-a je 1-3% nacionalnog budžeta namenjenog kulturi).

Zaključak

Odmah se uočavaju razlike između teorijskog diskursa i praktičnog delovanja koje su se pojavile. Bez namere da izgleda kao opravdanje za neurađeno, čega su u Ministarstvu svakako najsvesniji, ipak treba istaći neke od najrečitijih činjenica koje svedoče o protekloj godini (da pomenemo samo najubedljivije primere):
- konzervatorsko-restauratorski radovi na 110 crkava, manastira i drugih spomenika kulture,
- arheološka istraživanja na 24 lokaliteta
- otkup knjiga i popuna fondova za 170 biblioteka sa ukupno 468 naslova u tiražu od 67.660 primeraka,
- u oblasti muzičko-scenskih delatnosti finansirano je više od 90 programa, manifestacija, gostovanja u zemlji i više od 80 u inostranstvu,
- u oblasti likovnog stvaralaštva pomoglo je više od 110 izložbi, pedesetak kolonija (od 270 koliko ih je registrovano) i isto toliko gostovanja u inostranstvu,
- u književnom stvaralaštvu više od 20 kolonija i susreta pisaca,
- u kinematografiji zsvršezak 6 igranih filmova i brojnih kratkometražnih, kao i niz fetivala i manifestacija u zemlji i 15 u inostranstvu,
- u izdavačkoj delatnosti omogućilo je izlaženje više od 30 časopisa,
- u amaterskom stvaralaštvu više od 40 programa i više od 20 gostovanja u nostranstvu,
- posebna pažnja poklonjena je programima za Kosovu i Metohiju, gde je finansiran rad 12 ustanova kulture i realizacija 30 programa; odnedavno deluje i Koordinacioni centar savezne i republičke vlade koji je pokrenuo i aktivnosti na obnovi kulturnih dobara; prvi korak je probijanje političke blokade koju je uspostavio UNMIK da bi se uopšte iznova uspostavio stvarni sistem zaštite i u ovoj pokrajini,
- pored toga treba pomenuti redovnu i pojačanu zaštitu arhivske građe, otkupe predmeta za muzejske zbirke, poboljšanje protivpožarne i protivprovalne zaštite u mnogim ustanovama itd.

Za javnost, da li je ovo više ili manje od očekivanog?

Pored ovog, bilo je nekih vrlo krupnih ne samo kulturnih već i političkih aktivnostu. Od izuzetnog je značaja bio i povratak tzv. 'Vukovarskog blaga' Republivi Hrvatskoj (što je bio jedan od problema koji je opterećivao uspostavljanje normalne međudržavne saradnje) i započinjanje vraćanja umetničkih dela koja pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj. Ministarstvo kulture se takođe posvetilo unapređenju belateralne i multilateralne međunarodne kulturne saradnje, a posebno u Evropi, odnosno sa bivšim republikama SFRJ. Urađeni su i potpisani mnogi novi sporazumi i programi o kulturnoj saradnji.

U svakom slučaju, kultura se mora u što kraćem vremenu i na svaki način osposobiti za predstojeću borbu koja podrazumeva i prevazilaženje problema statusa u ovom društvu i ovoj državi. Naime, ona sada nije, moguće i iz razumljivih razloga, 'prioritet' u opštoj prekompoziciji našeg političkog sistema. Potrebno je načiniti još mnogo napora da ona i ovde dospe u red vodećih civilizacijskih oblasti koje najpreciznije i najubedljivije određuju anamnezu stanja u nekoj državi.

Jovan Despotović

Moment (nova serija), br. 1, Pančevo, januar 2003