Umetnik

Mirjana Marinšek Nikolić

Prati umetnika

Pretraga

PANONSKI TRIPTIH. Ogledi o Dobroviću, Krleži, Vazareliju Mirjane Marinšek Nikolić

Svojoj bogatoj biografiji u kojoj se prepliću stvaralaštvo, znanje, intuicija, erudicija i ljubopitljivost, Mirjana Marinšek Nikolić dodaje i knjigu eseja pod nazivom Panonski triptih: Ogledi o Dobroviću, Krleži i Vazareliju. Na prvi pogled disparatni životni i kreativni putevi ove trojice vrsnih predstavnika srednjoevropske kulture XX veka, u Ogledima Mirjane Marinšek Nikolić dobijaju logičku povezanost zahvaljujući istom sudbinskom, prirodnom i kulturnom ambijentu u kojem su razvijali svoje životne nazore: povezuje ih Pečuj, mađarsko istorijsko i umetničko središte, poznato iz rimskih i keltskih vremena, sa brojnim kasnijim slojevima drugih religija i civilizacija, do danas sačuvanih, negovanih i cenjenih.

Autorka tačno prepoznaje - na osnovu lične istorije i neposrednog iskustva - tiho panonsko okruženje Pečuja, suptilno upoređeno sa ambijentima vojvođanskih kulturnih središta, stasalih u ravničarskim predelima, pozantim po posebnim senzibilitetima i uzdržanim emocijama. Ona ističe vrednosti Pečuja, satkane od kreativnosti različitih naroda i njihovih kultura, spojenih u amalgam posebnog zračenja i harmonije, i tumači da su upravo zbog toga u Pečuju mogle stasati tako različite ličnosti kojima ona posvećuje svoje eseje – slikar Petar Dobrović, književnik, dramski pisac i enciklopedist Miroslav Krleža, i vizuelni umetnik, najpoznatiji kao grafičar - Viktor Vazareli. Svaki od tih stvaralaca, na svoj način, duguje upravo Pečuju zaloge svoje kreativnosti. O tome čitamo u neobičnim esejima, satkanim kao jedinstveni Triptih Mirjane Marinšek Nikolić: ona asocijativno, zanimljivo i poetski piše, sa punim razumevanjem umetničkog čina kod svakog od trojice odabranih stvaralaca i sa dobrim poznavanjem materije o kojoj govori. U isti mah autorka koristi dovoljno stručne literature tako da njeni eseji postaju relevantno, a ne samo subjektivno esejističko štivo.

Zbog svih navedenih odlika, smatram da knjigu eseja pod nazivom Panonski triptih. Ogledi o Dobroviću, Krleži i Vazareliju Mirjane Marinšek Nikolić treba svakako objaviti, imajući posebno u vidu i činjenicu da je u našoj literaturi veoma mali broj pisaca koji na tako slobodan, a pri tom stručan način, pristupa obradi pomenute teme. Ona smelo poredi stvaraoce različite po svojim umetničkim nazorima, ali povezane jedinstvenim kulturnim prostorom. U ovom slučaju povezuje ih Pečuj.


Prof. dr Irina Subotić
istoričarka umetnosti
Datum objavljivanja: