Umetnik

J. M.

Prati umetnika

Pretraga

XX Bijenale tapiserije 2012.

XX Bijenale tapiserije održava se u Konaku kneginje Ljubice od 6. - 28. septembra, 2012. godine. Kustos izložbe: Dr Dijana Milašinović Marić.


 


ULUPUDS

XX BIJENALE TAPISERIJE 2012.



Organizator izložbe: Sekcija za tekstil i savremeno odevanje ULUPUDS-a

Savet izložbe: Aleksandra Bogićević, Maja Gecić, Marija Tasovac,

Sonja Rosić, dr Dijana Milašinović Marić

Kustos izložbe: Dr Dijana Milašinović Marić

Mesto održavanja: Konak kneginje Ljubice (Sala pod svodovima), Beograd

Termin: 6. – 28. septembar 2012.



Tema: PANORAMA

Jubilarno XX Bijenale tapiserije izazovna je prilika za osmatranje i promišljanje. Tradicionalna osnova, transformacija klasičnog u kombinovani medij i upliv nove generacije umetnika obeležili su prethodnih četrdeset godina. Upravo taj dualizam iskustvenog kontinuiteta i inovativnih kretanja predstavlja panoramu savremene umetnosti tapiserije.

Kao što svet koji nas okružuje oblikuje učesnika i posmatrača, tako i umetniku postavlja pitanja na koja samo on može dati odgovor. U kom se pravcu krećemo, da li to možemo predvideti i gde je naša uloga u svemu tome? Da li se možemo osloniti na iskustvo, ili moramo istraživati, ili čak rizikovati? Budnost koja se od nas očekuje uvlači  discipline ali i razvili duh likovnog eksperimenta. Dragan Jankov, ravničarski-odsutnu atmosferu svoje naivističke figuracije u dobroj meri duguje vunenom tkanju iz kojeg stasava. Tamara Vasiljević stilizovanom ritmičnošću motiva muzičkih instrumenata pokreće zvučne asocijacije džez numera. Agneš Budžarov postiže nežnost pastorale efektom udruživanja dva topla materijala, vune i keramike. U konceptualni korpus ove izložbe suvereno ulaze minimalističko - mišljeni radovi nekoliko autorki: Aleksandra Bogićević dosledna postupku besprekorne repeticije izabranog modula, nizanjem šupljih, trakasto-zavojitih filcanih sfera na okomite drvene štapove, iznova na makro planu ‘osvešćuje’ univerzalni princip tkanja. Njenim “strmim perpetumima” srodna je vertikalna instalacija niza “odevenih”, krpicama obmotanih sečiva Vesne Milunović.nas u panoramu sopstvenih projekcija. Ali, u tome je odgovor, zar ne?



PRATEĆI PROGRAM

1. U saradnji sa Dečjim klubom Konaka kneginje Ljubice realizovaće se radionice veza, tranja, makramea i preplitanja gajtana.

Edukatori:

- Olivera Milunović (radionica veza „Čarobni vez“)

- Sonja Rosić (radionica tkanja „Šareno tkanje“ i radionica makramea „Veseli makrame“)

- Milica Jovanović Marković (radionica veza i preplitanja gajtana „Upleteno zapleteno“)



2. Nataša Krstić održaće predavanje – okrugli sto na temu:

NATALIJA GONČAROVA IZMEĐU ISTOKA I ZAPADA

ISKORAK TAPISERIJE



Nekoliko uzastopnih kritičkih osvrta koji su se bavili prethodnim bijenalima tapiserije, pored formalističkih analiza radova stavljali su u fokus svojih razmatranja takozvano probijanje granica medija ili ukidanje podela među umetničkim disciplinama kako bi razjasnili očiglednu, nezaustavljivu i neutoljivu težnju pristižućih generacija umetnika za uvođenjem novih još ne-isprobanih izražajnih sredstava. Ona su se sastojala iz rizika građenja ličnih predstava o tapiseriji, rizika uvođenja “banalnih” svakodnevnih, dnevno raspoloživih materijala čija je upotrebna vitalnost menjala izgled i karakter novonastalih radova. Uporedo sa tradicionalnim tehnikama i materijalima, umetnost tapiserije se ‘našla na pola puta’ između klasične, funkcijom i dekoracijom definisane tkanine i emancipovanog, od zida i ukrasa oslobođenog, hibridnog umetničkog objekta.

U ovom višedecenijskom tranzitu od moderne ka savremenoj tapiseriji, umetnici naklonjeni klečanoj izradi - pobornici čuvanja samosvojnosti medija, zadržali su izvorne vrednosti Arabeska Ivane Bugarinović koleba se između predstave razgranate krošnje i rizomskih rukavaca pulsirajućeg krvotoka. Izbor boje vatrenog purpura odlučivao je o izuzetnoj pojavnosti ove predene skulpture. Objekti Maje Gecić i Jasne Dulić Grujić, iako formalno i izvođački disparatni, rezultat su istovetnog procesa raslojavanja, preklapanja, superponiranja koji sve manje govore simboličkim jezikom, sve više direktnom aluzijom na psihoanalitička tumačenja o nivoima i strukturi svesti. Sofija Di Garofani utemeljena u umetnosti tkanja na razboju, ovoga puta obrnutim postupkom izrađuje kompoziciju u pastelu po uzoru na tapiseriju. Ovakav luping rezultirao je ličnim pastišom srpske Gernike. Sonja Rosić, Milica Mirković i Snežana Pešić Rančić, uvezanošću žičanih, pamučnih i sintetičkih materijala, oblim formama konusa i opruga, upuštaju se u primamljive narative crnih rupa i kosmičkih kretanja. Gorjana Ajzinberg svileni pačvork gradi poljima ‘sličnih a različitih’ kvadratnih mustri a Marija Tasovac svojoj ručno slikanoj svili daje dignitet i širinu pejzažne kulise. Nataša Krstić ravnu teksturu mašinskog pletiva združuje sa likovno uspelim portretnim citatom ruske avangarde. Divna Duca Milivojević i Slađana Milojević inoviraju oblast tapiserije uvodeći u nju elemente svetlosti, rasklopljivosti i mobilnosti. Zlatko Cvetković, daroviti eksperimentator, postupkom kukičanja traka iz audio kaseta formira lebdeće kupe koje potencijalnu kinetičnost duguju prirodnom strujanju vazduha. Izabela Mitić  u digitalnoj instalaciji ne poseduje doslovnu taktilnost tapiserije ali je sugestivno i kognitivno dočarava fotomontažnim postupkom “kačenja” kukičanih mustri miljea na nehumane pejzažne konstrukcije strujnih dalekovoda. Ova izvan-redna zamisao koja se može protumačiti kao smrtonosni udarac postulatima tapiserije, upravo je momenat za njeno suočavanje sa savremenim vremenom i sobom samom.

Kao amblem jubileja i završna reč ovog prikaza dominira parodijski galimatijas značenja Daliborke Đurić. Bilingvalna zajednica ručnog veza i slikarskog platna stvara groteskni ambijent za uprizorenje karikiranog sveta intelektualaca. Odsutni i nehajni uskraćeni su za centralni događaj namenjen posmatraču: lik žene-klovna koja sa smeškom ukazuje na korice knjige sa natpisom ART OF THE DIGITAL AGE*.



 Svetlana Jovičić, istoričar umetnosti



* ”Art of the Digital Age“ Bruce Wandsa, zagovornika  kombinovanja digitalnih tehnika i tradicionalnih medija.


 


 



Datum objavljivanja: 03.09.2012.