Umetnik

J. M.

Prati umetnika

Pretraga

Vrtoglavica

1. aprila u zgradi Kinoteke u Uzun Mirkovoj održaće se projekcija filma Vrtoglavica, Alfreda Hičkoka u 18h. Nakon projekcije u 20.30 biće održana tribina na kojoj učestvuju profesor Slobodan Mijušković,filmski reditelj Slobodan Šijan i MakroArt koji čine Milana Petrović, Danica Spasojević i Jelena Petrović, istoričarke umetnosti.






Pre dve godine, časopis Sight and Sound, u izdanju Britanskog filmskog instituta, sproveo je anketu među 862 filmska kritičara, u okviru koje je Vrtoglavica proglašena za najbolji film svih vremena, čime je Građanin Kejn posle više decenija pomeren sa prvog mesta. Ova specifična okolnost uzeta je kao poseban povod za projekciju Vrtoglavice i tribinu njoj posvećenu, koja će se održati neposredno posle projekcije.

Neobična sudbina Hičkokove Vrtoglavice počinje 1958. godine. Nakon što je prvi put prikazana u bioskopima naišla je na uzdržane i hladne reakcije, a onda je postepeno počela da narasta obimna literatura, množili su se tekstovi, analize i studije pisaca najrazličitijih profila, od običnih novinara i klasičnih filmskih kritičara do filozofa i mislilaca najtemeljitije teorijske edukacije. Kada je 1996. godine završena kompletna kompjuterska restauracija filma, Vrtoglavica je počela da živi svoj drugi život. Prikazivala se u bioskopima širom Evrope i Amerike, a reakcije nove generacije gledalaca su bile potuno suprotne od onih prvobitnih. Ovo, po svemu posebno, filmsko ostvarenje inspirisalo je ovu tribinu koja ima ideju da osveži memoriju i podseti na ovaj film. Poruka koju ovom tribinom šaljemo je: Ljudi gledajte Vrtoglavicu, što češće, to bolje po Vas.

Vrtoglavica je film koji nosi posebne, možda najvidljivije i najdublje upise vizuelnog, slikovnog i slikarskog. To što ovaj film čini misterioznim i magičnim, hipnotičnim i opsesivnim  nastaje prvenstveno iz njegovih slikovno/vizuelnih i muzičkih vrednosti. Ono što zavodi i omamljuje u ovom filmu jeste njegova vizuelna oprema, način na koji se konstruišu i komponuju kadrovi i sekvence, ritmovi kretanja i proticanja slika, neverovatna energija boja i svetlosti. Kao osobenost stoji i ponavljanje, i unutar i izvan konstrukta filma, što nas tera da mu se uvek iznova vraćamo i ponovo gledamo. I neizostavno -  upadljiva dominacija krivih i zakrivljenih linija, cikličnog, kružnog i spiralnog kretanja.

U razgovoru o filmu učestvovaće profesor Slobodan Mijušković, vanredni profesor u penziji na katedri Moderne umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu i Slobodan Šijan, slikar, filmski i TV reditelj, scenarista i filmski kritičar. Razgovor će voditi MakroArt koji čine Danica Spasojević, Milana Petrović i Jelena Petrović, istoričarke umetnosti.

MakroArt zamišljen je da funkcioniše kao spona u suptilnoj vezi između kreiranja umetničkog dela, njegove percepcije i prezentacije. U svrhu ostvarenja tog cilja, jedan od osnovnih zadataka MakroArt-a jeste promocija i afirmacija umetnika i umetnosti, sa posebnim ciljem da poruka koju šaljemo dođe do mladih i zainteresuje ih da prate kulturna dešavanja, i uživajući stiču nova znanja i iskustva. Više o nama možete videti na www.makroart.rs.


 



Datum objavljivanja: 27.03.2014.