Pretraga

IVAN KOŽARIĆ & KRISTIAN KOŽUL

BORIS CVJETANOVIĆ & KRISTINA LENARD

JURAJ DOBROVIĆ & IVANA FRANKE

JULIJE KNIFER & DUJE JURIĆ



 



Lauba surađuje s novim mladim snagama!



Ova izložba organizirana je u suradnji s OMD-om, programom u organizaciji POU Samobor, koji obrazuje mlade ljude za organizatore medijskih događanja. Financiran od strane Europske Unije, ovo je prvi takav program u Hrvatskoj. Unutar programa polaznici su se grupirali prema organizaciji tri medijska događanja: izložbu vizualne umjetnosti, scenski događaj i glazbeni događaj. Ekipa koja se opredjelila za vizualnu umjetnost organizirati će za svoj završni ispit izložbu, u trajanju od 3.4. do 23.4.2012.



Razmišljajući o izložbi, koju je tek trebalo početi planirati, ekipu je intrigirala ideje suprotstavljanja starije i mlađe generacija umjetnika. Krenuvši u istraživanje pojedinih umjetnika zastupljenih u Zbirci Filip Trade, počele su se pojavljivati sve jasnije poveznice među generacijama i ideja je krenula u novom pravcu.



Nakon mjesec dana iščitavanja literature i izrade internih prezentacija pojedinih umjetnika, te razgovora sa samim umjetnicima, stvoreni su parovi međusobno povezanih umjetnika starih i novih generacija.  To su: KOŽARIĆ-KOŽUL, CVJETANOVIĆ-LENARD, KNIFER-JURIĆ i DOBROVIĆ-FRANKE. Neke poveznice su vidljive već u samim radovima, neke u tematici, a neke su posve intimne. Primjerice, sam Ivan Kožarić proglasio Kristiana Kožula svojim nasljednikom, a Duje Jurić radio je sa Julijem Kniferom na njegovim muralima. Za vrijeme trajanja izložbe svakoga tjedna organiziran je  tematski događaj u kojem sudjeluju umjetnici iz svakoga para.



Kroz razgovore sa umjetnicima, postavljen je i drugi cilj izložbe, pokazati da su umjetnici pristupačni. U komunikaciji sa svim živućim umjetnicima, tim ih je bolje upoznao, te ih predstavio kroz transkripte intervjua, koji se nalaze u samom postavu. Na samom otvorenju će cijela ekipa voditi javni razgovor s Kožulom, a Boris Cvjetanović će jedne večeri pričati o svome stvaranju.



Tim organizatora izložbe kao treći cilj zadao si je približiti suvremenu umjetnost svojoj publici. Stoga su organizirane akcije u interakciji s publikom. Publika će moći dopisivati izjave iz Kožarićevih proglasa, fotografirati se i preuzimati svoje portrete napravljene tehnikom echoisma kao na Lenardinim radovima, sudjelovati u izradi slike Duje Jurića... Ili jednostavno gledati dokumentarne filmove u kinu Lauba.



U malom Kinu Lauba će se prikazivati dokumentarni filmovi o umjetnicima čiji će radovi biti izloženi. Na tematskim večerima prikazivat će se film o umjetniku kojeg se taj dan predstavlja, dok će se u ostale dane izložbe cijelo vrijeme vrtiti svi filmovi. Vidimo se u Kinu Lauba!



 PROGRAM TEMATSKIH VEČERI za vrijeme trajanja izložbe



Utorak, 3.4. u 20 sati



OTVORENJE IZLOŽBE



IVAN KOŽARIĆ & KRISTIAN KOŽUL



Na samo otvorenje, ravno iz Amerike, Kristian Kožul stiže u Laubu. Nakon šest godina života u New Yorku, Kožul se odlučio vratiti u Hrvatsku za stalno. Više o njegovom radu i stvaralaštvu moći ćete saznati tog utorka u Laubi gdje će polaznici tečaja zajedno sa kustosicom Vanjom Žanko voditi artist talk s Kristianom Kožulom, od 20.30 sati.



Osim artist talka s Kožulom akcije će biti i ispred Laube! Svi posjetitelji su  pozvani da nastave Kožarićevu izjavu sa njegovih proglasa „Sretan sam da sam sretan  ...“. Svoje razloge za sreću moći će ispisati markerima na ogradi pokraj Laube.



Zainteresirani posjetitelji moći će i uživati u pokretanju malog Kina Lauba i prikazivanju dokumentarnog filma o Ivanu Kožariću.



Ali to nije sve! Svi koji se taj utorak nađu u Laubi pozvani su i na party u Bistrou.



Četvrtak, 12.4. od 20 sati



BORIS CVJETANOVIĆ & KRISTINA LENARD



Drugi  događaj u sklopu izložbe  posvećujemo fotografima Kristini Lenard i Borisu Cvjetanoviću. Cvjetanović će jedne tematske večeri pričati o svome stvaralašvu,a inspirirani Kristininim radom Leonardo posvetit ćemo se fenomenu echoism.. Australski umjetnik Julian Wolkenstein autor je projekta Echoism, u kojem je subjekte snimio u identičnim pozicijama pred kamerom te ih zamolio da pri gledanju u fotoaparat pokušaju svoje lice lišiti bilo kakve emocije ili karaktera. Nakon fotografiranja snimke je „podijelio“ na pola te svaku polovinu zrcalio dobivajući tim kolažiranjem neke sasvim nove osobe. U Laubi ćete se moći fotografirati, a Laubin tim će za Vas izraditi echoism fotografije Vašeg lica koji možete ponijeti kući.



Nakon toga zainteresirani se mogu zadržati i pogledati dokumentarni film o Borisu Cvjetanoviću, u produkciji HRT-a, u malom Kinu Lauba.



Utorak 17.4. od 20 sati



JULIJE KNIFER & DUJE JURIĆ



Trećem događaju u sklopu izložbe tema je slika koju će polaznici tečaja dovršavati uz nadgledanje umjetnika Duje Jurića. Inspiracija dolazi iz Jurićevih proširenih slika koje izlaze iz okvira uobičajenog poimanja slike kao gotovog predmeta izloženog u prostoru. Akcija će se sastojati od zajedničkog oslikavanja platna svih protagonista ove izložbe u interakciji sa publikom.



Za  kraj večeri malo Kino Lauba ponovno u akciji! Moći ćete razvijati znanje o Juliju Kniferu uz dokumentarni film o njegovom stvaralaštvu, u produkciji HRT-a.



 



Četvrtak, 19.4. od 20 sati



JURAJ DOBROVIĆ & IVANA FRANKE



Jedan od najvitalnijih umjetnika starije generacije, Juraj Dobrović, svjedok događaja na umjetničkoj sceni od 1950-ih godina. Zbirka Filip Trade posjeduje prekrasnu zbirku Dobrovićevih radova, od ranih pedesetih godina prošlog stoljeća pa sve do ostvarenja iz osamdesetih godina. Ovom prilikom po prvi puta će ih Lauba pokazati javnosti  i nakon brojnih godina omogućiti publici susret s njim!



Ivana Franke živi i radi u Berlinu, na ovaj dan bit će u Laubi.



Uz sve ovo možete svjedočiti i zadnjem trzaju malog Kina Lauba u prikazivanju dokumentarnog filma o stvaralaštvu Juraja Dobrovića.



Svaku subotu tijekom trajanja izložbe najmlađi posjetitelji mogu razvijati svoju kreativnu stranu u već svima poznatoj Laubici.



 

EKIPA



Kustosica: Vanja Žanko

Organizatori: Ana Cvitanović, Luka Kantoci, Ida Karabajić, Antonela Lulić, Anamarija Pranjić, Sanja Špoljar, Barbara Tadić

Tehničar: Jure Strunje

Dizajner: Dominik Markušić

Fotograf: Damir Žižić

Razrednica: Siniša Juričić

Predavači: Siniša Juričić, Diana Koller, Nora Krstulović, Bojana Mić, Željko Otmačić, Tamara Pecoja, Robert Polgar, Tanja Prekodravac, Vanja Žanko

POU Samobor: Vesna Burić, Vjekoslav Brunović, Ana Marija Crnojević,  Renata Glojnarić, Nikolina Mahović, Petar Tešić.



BORIS CVJETANOVIĆ

Boris Cvjetanović rođen je 1953. u Zagrebu, Hrvatska. Od 1976. do 1984. radio je kao kipar-restaurator u Hrvatskom restauratorskom zavodu. U tom je periodu započeo svoj fotografski rad, a od 1981. objavljivao je fotografije u studentskim tiskovinama (Studentski list, Polet). Od 1984. naovamo profesionalno se bavi fotografijom, u statusu slobodnog samostalnog umjetnika. Od 1981. do danas izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. 2003. godine s Anom Opalić predstavljao je Hrvatsku na 50. bijenalu u Veneciji. Objavljivao je fotografije u brojnim novinama i časopisima. Nagrađen je u Japanu, u okviru izložbe “-ism '95: The 1st Tokyo International Photo-Biennale” nagradom Nikon Camera Co., a u Hrvatskoj Velikom nagradom na izložbi „Hrvatska fotografija 1997.“, te nagradom Homo volans. 1996. objavio je knjigu fotografija Prizori bez značaja. Njegovi su radovi uvršteni u knjigu Echoes Contemporary Art at the Age of Endless Conclusions Francesca Bonamija (The Monacelli Press, New York, 1996.). Cvjetanovićeve fotografije nalaze se u zbirkama Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Hrvatskog povijesnog muzeja, Galerije Dante -Marino Cettina (Umag), Galerije umjetnina u Splitu, u Tokyo Metropolitan Museum of Photography te u privatnim zbirkama. Živi i radi u Zagrebu, Hrvatska.



DUJE JURIĆ

Duje Jurić rođen je 1956. godine u Rupama, Hrvatska. Jedan je od predstavnika tzv. nove geometrije u hrvatskom slikarstu osamdesetih. Devedesetih godina u svoj likovni jezik počinje unositi tekst, te intervenira na različitim predmetima poput vrata, vitrina, kovčega, odjeće, kistova itd. Posljednjih se godina bavi kreacijom ambijenata, akcija i performansa. Bio je suradnik Majstorske radionice Ljube Ivančića i Nikole Reisera (1982.-1985.), a krajem 80-ih surađivao je s Julijem Kniferom pri realizaciji njegovih murala u južnofrancuskom gradiću Séte (Villa Saint – Claire, 1889. i 1990.). Radi i kao restaurator. Od 1977. do 1993. bio je vanjski suradnik Restauratorskog zavoda Hrvatske. Radio je kao suradnik nekoliko zbirki i privatnih kolekcija moderne i suvremene umjetnosti. Od 1984. do 1999. djeluje u statusu slobodnog umjetnika. Od 1999. do 2000. radi u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, zatim kao docent i potom izvanredni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, slikarski odsjek. U tom je statusu i danas. Izlagao je na šezdesetak samostalnih i stotinjak skupnih izložbi. Izveo je nekoliko akcija i sudjelovao u nizu umjetničkih projekata, među kojima se ističu njegovi ambijenti (svjetlosne instalacije), te scenografsko-slikarski radovi u okviru projekata Kugla glumišta. Dobitnik je više nagrada i priznanja. Njegova samostalna izložba u Gliptoteci HAZU iz 2002. godine nagrađena je Godišnjom nagradom Hrvatskog društva likovnih umjetnika za najbolju izložbu. 2003. godine primio je Nagradu Vladimir Nazor. Živi i radi u Zagrebu, Hrvatska.



IVAN KOŽARIĆ

Ivan Kožarić rođen je 1921. godine u Petrinji, Hrvatska. Njegov rad obuhvaća skulpture, privremene skulpture, asamblaže, proglase, fotografije, slike i instalacije. Kožarićeve radove karakterizira zaigranost, spontanost, lakoća postojanja. Jedan je od osnivača i članova grupe Gorgona, u kojoj su od 1959. do 1966. godine uz njega djelovali Miljenko Horvat, Julije Knifer, Marijan Jevšovar, Dimitrije Bašičević Mangelos, Matko Meštrović, Radoslav Putar, Đuro Seder i Josip Vaništa. U razdoblju Gorgone njegove skulpture obilježava karakteristično sažimanje forme, što će postati glavnom karakteristikom brojnih Osjećaja cjelina. Među mnogobrojnim samostalnim izložbama, recentnije su održane u Muzeju suvremene umjetnosti u Parizu (2002.) i u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu (2005.-2006.). Izlagao je na brojnim međunarodnim izložbama, među kojima su: Bijenale u Veneciji (1976.), Bijenale u Saõ Paolu (1979.) i Dokumenta u Kasselu (2002.). Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu otkupio je njegov atelje sa svim radovima 2007. godine. Za Zbirku Filip Trade napravio je rad Uzlet, elegantnu formu visoku čak 13 metara (2002.). Realizirao je brojne javne skulpture, među kojima su Prizemljeno sunce u Zagrebu (1971.), A. G. Matoš u Zagrebu (1978.), Stablo u Bochumu (1979-1980.) i druge. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima i Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo (1998.). O njegovu radu izdano je više kataloga i monografija: Atelijer Kožarić (Antun Maračić i Evelina Turković, Ideaimago, Zagreb, 1995.), Vedri Sizif (Ivica Župan, Biblioteka Duchamp, Naklada MD, Zagreb, 1996.), Kožarić (Želimir Koščević, Naklada Naprijed d.d., Zagreb, 1996.), Ivan Kožarić (Jerko Denegri, Matica hrvatska Sisak, Sisak, 2006.) te katalog povodom samostalne izložbe Ivan Kožarić (Jerko Denegri i Tonko Maroević, Umjetnički paviljon u Zagrebu, Zagreb, 2006.). Živi i radi u Zagrebu, Hrvatska. www.ivankozaric.net



IVANA FRANKE

Ivana Franke rođena je 1973. godine u Zagrebu, Hrvatska. Sustavno koristi transparentne materijale i svjetlo, kroz koje stvara efemeralne geometrijske strukture. Boravila je na nekoliko studijskih programa u inozemstvu: 2001. u New Yorku pri Centru za suvremenu umjetnost PS1, 2001/2002. u Japanu pri Centru za suvremenu umjetnost u Kitakyushu te 2004. u Helsinkiju pri Nordijskom institutu za suvremenu umjetnost (NIFCA). Dva je puta predstavljala Hrvatsku na Bijenalu u Veneciji: prvi put zajedničkim radom Frameworks s arhitektima Petrom Miškovićem, Tomom Plejićem i Leom Pelivan na Bijenalu arhitekture 2004., zatim samostalno, izložbom “Latency” na Umjetničkom bijenalu 2007. godine. Izlagala je na brojnim izložbama: “Full empty space”, P.S.1 Contemporary Art Center (New York, 2001.); “Passage d’Europe”, Musée d’Art Moderne de Saint-Etienne (Saint-Etienne, 2004.); “Projekt Linienstrasse113 – Ivana Franke i Silvio Vujičić” (Berlin, 2007.), “Izbjegavanje” (s Damirom Očkom i Silvijem Vujičićem), Muzej suvremene umjetnosti (Zagreb, 2005.); “Levity”, The Drawing Center (New York, 2007.); “Reykjavik Experiment Marathon”, Umjetnički muzej u Reykjaviku (Reykjavik, 2008.), Manifesta 7, (Bolzano, 2008.) te “Lability”, Umjetnički paviljon (Zagreb, 2010.). Živi i radi u Berlinu, Njemačka.



JULIJE KNIFER

Julije Knifer rođen je 1924. godine u Osijeku, Hrvatska, a umro je 2004. godine u Parizu, Francuska. Prepoznatljiv motiv Kniferove umjetnosti jest meandar, kojemu se posvećuje od 1960. godine, u različitim tehnikama: grafit, ulje, akril, kolaž, mural i druge. U kamenolomu u Tübingenu realizirao je meandar kolosalnih dimenzija (akril na platnu, 20x30m, 1975.). Jedan je od osnivača i članova grupe Gorgona, u kojoj su od 1959. do 1966. godine uz njega djelovali Miljenko Horvat, Ivan Kožarić, Marijan Jevšovar, Dimitrije Bašičević Mangelos, Matko Meštrović, Radoslav Putar, Đuro Seder i Josip Vaništa. Godine 1961. sudjeluje na prvoj izložbi umjetnika okupljenih oko pokreta Nove tendencije u Zagrebu. U istom kontekstu izlaže 1963., 1969. i 1973. godine. Sudjelovao je na brojnim nacionalnim i međunarodnim izložbama: “Art Abstrait Constructif International”, Galerija Denise Réne (Pariz, 1961-1962.), “Konstruktivisten”, Städtisches Museum (Leverkusen, 1962.), “Oltre l`informale” (San Marino, 1963.), Bijenale u Veneciji (1976., 2001.), Bijenale u Saõ Paolu (1973. s Jurajem Dobrovićem i Vjenceslavom Richterom; 1979., 1981.). Surađivao je s galerijama Dany Keller u Münchenu, Hoffmann u Friedbergu te Frank Elbaz u Parizu, čime raste broj njegovih radova u privatnim i muzejskim kolekcijama. Radovi mu se nalaze i u kolekciji George Pompidou u Parizu. 1994. seli u Pariz, gdje živi do svoje smrti. Prvu Kniferovu samostalnu posthumnu izložbu organizirao je Arnauld Pierre u Galeriji Frank Elbaz u Parizu (2010.). Dobio je Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo (2003.). Objavljene su dvije monografije o njegovu radu: Julije Knifer: Méandres (Arnauld Pierre, Adam Biro, Pariz, 2001.) i Julije Knifer (Zvonko Maković, Meandar i Studio Rašić, Zagreb, 2002.).



JURAJ DOBROVIĆ

Juraj Dobrović rođen je 1928. godine u Jelsi, Hrvatska. Njegov je fokus u umjetnosti prvenstveno usmjeren na racionalne geometrijske strukture, s tim da u svaku plastičnost forme interferira djelovanje svjetlosti. Dobrovićevi su radovi bliski geometrijskoj apstrakciji i neokonstruktivističkoj poetici. Pripadao je struji umjetnika okupljenih oko pokreta Nove tendencije, s kojima je izlagao u Zagrebu 1965., 1969. i 1973. Radi u medijima kiparstva, slikarstva i grafike. Izdao je mape grafika Polja 1 (1967.), Polja 2 (1969.) i Campi 3 (1971.). Od posebnog su značaja njegove prostorne konstrukcije i reljefi (Prostorna konstrukcija, 1966.; Preklopljeni kvadrat, 1973.). od 1962. samostalno izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu. Izlagao je na Bijenalu u Veneciji (1972.) i Bijenalu u Saõ Paolu (1973.) te na Expo-67 u Montrealu (1967.) i izložbi “Konstruktivizam i kinetička umjetnost” (Zagreb, 1995.). Retrospektivna izložba priređena mu je u Gliptoteci HAZU u Zagrebu (2003.). Primio je pet nagrada na bijenalnim izložbama “Zagrebačka izložba jugoslavenske grafike” (1966.-1982.). Djela mu se nalaze u hrvatskim i mnogim poznatim europskim i svjetskim muzejima i privatnim zbirkama. O njegovom radu objavljen je opsežni katalog povodom izložbe u Gliptoteci HAZU (Juraj Dobrović: prostorne konstrukcije - reljefi - slike: 1962. - 2002.(Ivica Župan, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Gliptoteka, Zagreb, 2003.) te kasnije monografija Juraj Dobrović (Jerko Denegri, DAF, Zagreb, 2007.). Živi i radi u Zagrebu, Hrvatska.



KRISTIAN KOŽUL

Kristian Kožul rođen je 1975. godine u Münchenu, Njemačka. Počeci njegova rada vezani su ponajviše uz medij videa. Kasnije se okreće kiparskom mediju, koji i danas čini glavninu njegove produkcije. Kožulove skulpture, objekti i instalacije dovode u pitanje tradicionalno poimanje medija kiparstva. Njegov rad karakterizira minuciozna izvedba i svjesno poigravanje estetikom kiča. Dobitnik je nekoliko nagrada, među kojima su Nagrada 8. trijenala hrvatskog kiparstva (Zagreb, 2003.) i Nagrada za suvremenu umjetnost Filip Trade (Zagreb, 2004.). Samostalno je izlagao u Hrvatskoj, Njemačkoj, Finskoj, Sloveniji, Austriji i Sjedinjenim Američkim Državama. Sudjelovao je na brojnim nacionalnim i međunarodnim skupnim izložbama i festivalima, među kojima su Tokyo Video Festival (1998.), Bijenale mladih umjetnika u Rimu (1999.), Osnabrück Video Festival (2001.) i Künstlervereinigung MAERZ u Linzu (2005.). Živi i radi u New Yorku, SAD.



KRISTINA LENARD

Kristina Lenard rođena je 1975. godine. Radi u mediju fotografije. Dosad je nastupila na sedam samostalnih i nizu skupnih izložbi u Hrvatskoj, Sloveniji, Japanu, Austriji, Njemačkoj i Švedskoj. Boravila je na studijskim usavršavanjima u Krakovu (Poljska, Akademija likovnih umjetnosti) i Göteborgu (Švedska, Umjetnička akademija Valand). Dobitnica je dvije stipendije (Kulturkontakt u Austriji i Stipendija Mino u Japanu) i Nagrade publike na IX. trijenalu hrvatskog kiparstva (Zagreb, 2006.). Živi i radi u Zagrebu, Hrvatska.