Umetnik

J. M.

Prati umetnika

Pretraga

Umetnik kao publika

Forum"Umetnik kao publika" u gostima u Salonu MSU, na izložbi "Protiv umetnosti", Goran Đorđević: kopije 1979-1985. Subota, 17. septembar 2011. u 18. časova. Salon Muzeja savremene umetnosti Pariska 14, Beograd

 


Galerija Studentskog kulturnog centra, Kralja Milana 48



Otvaranje izložbe: 31. avgust 2011. u 20.00 časova



Izložba će biti otvorena do 24. septembra 2011.



Radno vreme Galerije: od 12 do 18 časova. Nedeljom zatvoreno.



 

Goran Đorđević je na umetničkoj sceni aktivan od sredine sedamdesetih kao jedan od protagonista tzv. "analitičke linije" beogradskog konceptualizma. Od 1979. godine se u potpunosti okreće projektima kopiranja koje izvodi sve do 1985, kada prestaje sa autorskim radom u polju umetnosti. Iako su mnogi radovi iz Đorđevićevog kopističkog opusa izlagani na samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu oni, uz nekoliko izuzetaka, nisu privlačili pažnju lokalnih kritičara, niti su uvrštani u istorijske preglede umetnosti toga vremena.



Razlozi za neprihvatanje ovog opusa su brojni i treba ih tražiti u očuvanju bazičnih postulata umetničkog delovanja i smisla umetnosti. Proizvodnja kopija ikoničkih originala moderne umetnosti, umnožavanje bezvrednih amaterskih slika ili uslikavanje kopija na kič-reprodukcijama, ne može se lako objasniti u tradicionalnim parametrima umetničke kreativnosti vezane za pojmove originalnosti, unikatnosti, izražajnosti i autorstva. S druge strane, Đorđevićev umetnički gest nije bilo moguće svrstati niti u jednu od trendovskih odrednica s kraja sedamdesetih i početka osamdesetih godina kojima je operisala tadašnja likovna kritika (npr. nova umetnička praksa, slikarstvo nove predstave itd). Iz današnje perspektive, jasno je da se radi o projektu koji se kretao linijom mišljenja koja se može uporediti sa njujorškim kopističkim aproprijacionizmom koji se simultano pojavio, a čiji su glavni protagonisti bili Šeri Livajn, Majk Bajdlo, Ričard Prins i drugi. Međutim, Đorđević je u odnosu na ovaj trend samosvojan po tome što je kopiju proglasio "značajnijom od originala" i što je kopiranje shvatio kao "stav protiv umetnosti " stav koji instituciju umetnosti anarhistički uteruje u besmisao, uključujući i vlastitu govornu poziciju "umetnika" koji deluje unutar sistema umetnosti. Đorđevićev kopizam je kategoriju kopije emancipatorski proširio izvan svih dotad osvojenih granica i pridodao joj moć da "pripoveda neku drugu priču" u odnosu na onu koju pripoveda sam original.



Izložba "Protiv umetnosti. Goran Đorđević: kopije 1979-1985“ "zajednički je projekat Gorana Đorđevića i kustoskog tima koji radove iz ovog opusa  predstavljaju kroz dva različita izložbena formata: rekonstrukciju i savremenu instalaciju. Drugim rečima, sama postavka izložbe osmišljena je kao kombinacija principa rekonstrukcije originalnih postavki (tj. aranžmana objekata) i principa savremene instalacije koja podrazumeva promenu konteksta i značenja, stvarajući nove aranžmane i nove odnose. Izložba "Protiv umetnosti. Goran Đorđević: kopije 1979-1985“ "bliska je logici retrospektive kao metatekstualne ravni "pogleda unazad" analogne retrospekciji koju Đorđevićevi radovi zauzimaju u odnosu na pripovest umetnosti.



Pored postavke u Salonu Muzeja savremene umetnosti, u Galeriji SKC-a je rekonstruisana prva samostalna izložba Đorđevićevih kopija koja je 1980. održana u istom prostoru pod istaknutim nazivom "Protiv umetnosti", a koja u celini retrospektivnog pogleda na Đorđevićev kopizam funkcioniše kao izložba-artefakt i repriza originalne postavke.


 


Kao javni razgovor o Đorđevićevoj izložbi i dosadašnjem radu organizovaće se forum UMETNIK KAO PUBLIKA.  Forum UMETNIK KAO PUBLIKA započet je  2010. godine na inicijativu umetnice Mirjane Bobe Stojadinović, i do sada je bilo upriličeno 18 razgovora sa umetnicima. UKP predstavlja seriju javnih foruma u kojima publika, uz pomoć moderatora, iznosi i međusobno preispituje mišljenja o odabranim radovima savremene vizuelne umetnosti. Smisao ovih razgovora nije da umetnik objasni svoj rad, već da otvori niz pitanja publici i da se na taj način stvori aktivna komunikacija između umetničkog rada i publike: od prvih utisaka i mogućih implikacija rada, do sticanja uvida i sagledavanja svakodnevnog konteksta umetničkih praksi kako na beogradskoj sceni tako i šire.



Više o forumu UMETNIK KAO PUBLIKA i tekst posvećen ovoj diskusiji, pitanja umetnika publici možete da vidite pre razgovora  [http://razgovori.wordpress.com/



 



Autor projekta UKP i moderator razgovora: Mg Boba Mirjana Stojadinović



Inicijator foruma pri programima u Salonu MSU: Una Popović, kustos


Kustosi izložbe: Branislav Dimitrijević, Dejan Sretenović, Jelena Vesić


 


 


Datum objavljivanja: 15.09.2011.