Umetnik

J. M.

Prati umetnika

Pretraga

U tokovima tradicije

U galeriji Progres beogradska publika biće u prilici da se bolje upozna sa delom prvog srpskog studenta slikarstva u Parizu, Borivoja K. Radenkovića (1871 – 1952). Otvaranje izložbe pod nazivom "U tokovima tradicije" je u sredu 21. aprila 2010. u 19 časova . Izložbu otvara dr Miodrag Jovanović.

 


Na izložbi otvorenoj do 6. maja 2010. biće predstavljeni pejsaži, mrtve prirode, žanr scene, portreti, iz značajnog umetničkog opusa koji obuhvata period od 1900. do 1945.godine. Osim radova biće predstavljena monografija autora Zdravka Vučinića. Na izložbi učestvuju: Nikola Kusovac; Zdravko Vučinić, Nebojša Čalić i Mirko Mrkić Ostroški.


"… Borivoje K. Radenković  je slikao sa ubeđenjem čoveka koji voli život. Voleo je jednostavne male stvari. Zato su mu bili jednako važni motivi, kako istorijski događaji, tako i obična glavica kupusa, kaca za mleko, korito na stolici u hladu šume. I naravno cveće. Uvek okrenut svom intimnom svetu Borivoje K. Radenković  nije izlagao, nije slikao za kritiku i publiku, već je umetničke račune polagao sam sebi …". Nađa Ivanji Švab


Borivoje K. Radenković  je rođen u Jagodini, 6. maja 1871.godine. Završio je Realku u Beogradu 1891.godine, gde je  pokazao svoj umetnički talenat jer je već  kao učenik VI razreda izlagao na Svetskoj izložbi u Parizu 1889.godine. Nakon tri godine provedene na Tehničkom fakultetu u Beogradu, pretpostavlja se usled političkih okolnosti, bio je prinuđen da napusti Srbiju, što će se pokazati kao značajan korak za njegovu umetničku karijeru. 1898.godine se našao u Petrogradu gde je stupio u umetničku radionicu Dmitrieva Kavkaskog. 1901.godine odlazi u Pariz gde upisuje Akademiju Žilijen i postaje prvi srpski student slikarstva u Parizu. Kasnije se prebacuje na parisku Akademiju Kolarosi koju  završava 1905.godine. U Srbiju se vratio 1906, gde je najpre radio kao učitelj veština u gimnazijama u Pirotu, Kragujevcu i Beogradu, da bi 1920.godine izabran za profesora crtanja na Tehničkom fakultetu u Beogradu gde je dočekao i penziju. Borivoje K. Radenković je umro 4. januara 1952. u Beogradu.

Za sobom je ostavio značajan likovni opus koji, na žalost, ne možemo sagledati u celosti, jer su l941. godine iz njegovog ateljea na fakultetu Nemci odneli sve slike, osim "Niške deklaracije" - sada u vlasništvu Istorijskog muzeja, "Svečano otvaranje Velike škole" - Dositej Obradović  - vlasništvo Rektorata Univerziteta u Beogradu  i "Portret lučkog radnika".


Slikao je pejzaže, mrtvu prirodu , žanr scene, portrete, ženski akt, vazne dogadjaje u srpskom narodu, a bavio se i karikaturom vremena u kojem je ziveo. Njegove karikature izlazile su u listu "Vreme" : stampane na celim stranama.

Napisao je i ilustrovao u akvarelu knjigu za decu, koja je ostala u rukopisu. Laza Trifunovic u svom delu "Srpsko slikarstvo 1900 - 1950 u članku Izvori kaže da je Borivoje Radenkovic nas prvi slikar koji je studirao i Parizu (oktobar 1901 do decembra 1905), na Akademiji Žilijen i Akademiji Kolarosi, gde je dobijao vrlo pohvalne preporuke. Tokom studija na Akademiji Žilijen 1903. i 1904. dolazio je iz Pariza da po Srbiji  slika  pejzaže i žanr scene.


Poznate kompozicije Borivoja K. Radenkovića krase prostorije značajnih kulturnih institucija u Srbiji – Krivovirska crkva u Loznici nalazi se u zbirci Narodnog muzeja u Beogradu, Niška deklaracija je u vlasništvu Istorijskog muzeja, Svečano otvaranje Velike škole u Univerzitetu u Beogradu - Rektorat, portret Joce Vujića iz Sente u vlasništvu je Univerzitetske bibiloteke u Beogradu, a Portret mladića u galeriji Matice srpske u Novom Sadu.


 


 


Datum objavljivanja: 21.04.2010.