Od 20. do 26. septembra , 2011. godine u Galeriji Udruženja likovnih umetnika Vladislav Maržik, Kraljevo, održavaće se samostalna izložba slika autorke Mile Gvardiol.
SLIKARSTVO MILE GVARDIOL
Pet godina izlagačke aktivnosti, što podrazumeva izlaženje pred javnost i kritiku, najčešće je dovoljan period da se upozna jedan slikar, da se stekne utisak o njegovim kreativnim naporima i dostignućima. Pa tako i sa Milom Gvardiol. Stasala u vreme agresivnog nastupa tzv. Novih medija, opredelila se za klasično shvatanje slikarstva, za onu često potcenjivanu istinu: da je slika “površina ispunjena bojom“, kako je to učio veliki mag Nedeljko Gvozdenović. Pri tom se slikarka otkriva kao introvertna priroda, koja u askezi svog ateljea rascvetava svoje ideje, prevodeći ih na platno kao uzbudljive uzlete svoje mašte. Mada nazivima pojedinih radova kao „Leptirov let“ ili „Slonovi“ provocira asocijacije na poznate forme iz prirode, njen unutrašnji doživljaj sveta i života pripada domenu apstrakcije. Kao odraz spontanih i racionalnih raspoloženja, preplitanja bojenih i grafičkih elemenata zatvara Miline kompozicije u zvučne akorde jedne složene orkestracije; akorde u okviru kojih zatreperi poneka lepršava, vedra improvizacija, ali dominiraju ozbiljni, duboki tonovi. Uzmemo li u obzir smenjivanje nejednakih oblika i različite teksture, možemo zaključiti da slikarka svoje „vitraže“ radi na uzbudljivom, dinamičnom kontrapunktu, gde se jedan na prvi pogled haotičan prostor čarolijom bojenih odnosa preobražava u umiren, strukturiran duhovni prostor. U tom prostoru različiti elementi dolaze do izražaja kao delovi koji ne nanose štetu jedni drugima; najdrastičniji kontrasti ne dovode do rušenja celine. Osećaj za srazmere i istančano pronalaženje prelaznih likovnih vrednosti, umiruju eksplozivne elemente i zatvaraju kompoziciju u jedinstvenu, skladnu celinu. Što se suštinskog sadržaja tiče, u savremenom ambijentu potisnutih duhovnih, a posebno estetskih vrednosti, slikarstvo Mile Gvardiol jeste, rekli bismo, svojevrsna pobuna protivu logike tehničkog reda i svođenja čoveka na broj u kompjuteru, protivu potrošačkog mentaliteta i alijenacije. S druge strane, poruke koje to slikarstvo emituje manje su racionalno razmišljanje o apsolutnim vrednostima, a više radost življenja i kreativnog čina. Nenametljiva simbolika zrači ovozemaljsko osećanje tihe radosti i razumevanja za ljudske odnose. U tom smislu, prepoznajemo optimizam Mediteranca, koji koristi tradicionalna iskustva da svoju misao prevede na prepoznatljiv likovni jezik. Po svom opštem izrazu, taj jezik pripada beogradskoj kolorističkoj tradiciji. Međutim, unutar tog zajedničkog obeležja, slikarstvo Mile Gvardiol zrači lični senzibilitet i humanizam, uz nepokolebivu veru u duhovne vrednosti kojima umetnost oplemenjuje naš prozaični svakodnevni život.
Beograd, avgust 2011. Stanislav Staša Živković
Mila Gvardiol je rođena 15.04.1979, Beograd
2004. diplomirala na Fakultetu primenjenih umetnosti i dizajna u Beogradu na Odseku zidno slikarstvo u klasi profesora Slobodana Đuričkovića . 2006. upisuje Interdisciplinarne doktorske studije na Univerzitetu umetnosti u Beogradu na Odseku za digitalnu umetnost
Članstvo: 2006. članica ULUS-a; 2011. članica ULUPUDS-a
Samostalna izlaganja:
2006. Galerija’’ Zadužbine Ilije M. Kolarca’’, “Izložba slika”, Beograd
2010. Kulturni centar Inđija, Galerija Kuće Vojinovića, “Izložba slika”, Inđija
2010. Galerija savremene likovne umetnosti Niš “Salon 77”, “Izložba slika”, Niš
2010. Galerija “Stara kapetanija”, “Izložba slika”, Zemun
2010. Virtuelna galerija ITN, “Izložba slika”, Internet
2011. Galerija “Kulturnog centra Ribnica”, “Svetlosti vitraža”, Kraljevo
2011. Kuća ”Đure Jakšića”, “Svetlosti vitraža”, Beograd
2011. Narodni Muzej Užice ”Kuća Jokanovića”, “Svetlosti vitraža”, Užice
2011. Galerija ”Vladislav Maržik”, “Svetlosti vitraža”, Kraljevo
Predstojeće samostalo izlaganje:
2011. Mala sala “SKC”, “Ljubav”, Beograd
2011. Galerija “Čedomir Krstić”, “Slagalice”, Pirot
2011. Galerija ”DLUM”, “Svetlosti vitraža”, Skoplje, Makedonija
2012. Galerija,”Mostovi Balkana”, “Male stvari”, Kragujevac