Umetnik

J. M.

Prati umetnika

Pretraga

Slike Milana Kralja

U četvrtak, 3. marta u 19 časova u Prodajnoj galeriji Beograd na Kosančićevom vencu, otvara se samostalna izložba slika autora Milana Kralja. Izložba traje do 21. marta.

 


Milan Kralj (1963)  jedan od najvitalnijih predstavnika slikarstva apstraktne orjentacije kod nas, predstaviće slike velikih formata, u tehnici ulja i akrilika na platnu. Odabir radova ukazuje na nastavak ranijih istraživanja dve kategorije komponovanja:  jedne koja akcenat stavlja na centralnu osovinu slike i razradu njenog hipotetičkog motiva, i druge, kao svojevrsne figurativne verzije istorijskog all over-a, sa mnoštvom izolovanih motiva koji popunjavaju prostor slike do njenih krajnjih granica. Svi ovi slikarski postupci i motivi su asocijativne ili apstraktne replike odabranog predmetnog inventara, autorovog neposrednog okruženja, motivi dekonstruisani i reintegrisani u novi organski prostor slike-predmeta.

                          

Stvaralački postupci se na povrsini Kraljevih slika iskazuju kao insektoidno-cvetni ornamenti nastali intersekcijom oblika koji se udvajaju po osi i, slično Roršahovom testu, u našoj svesti izazivaju mnogoznačne asocijacije. Centralnost motiva, rešetka u koju se on upisuje i njegova serijalnost prepoznatljivi su znaci. Smisao za seriju, pak, svojevrsni je tehnološki izazov koji se suprotstavlja potrebi udvajanja slike tehničkom reprodukcijom. Njihovim stvaranjem Kralj, naime, ispituje ideju da se ništa ne može dva puta napraviti na isti način. Otisak rada ruke, savladjivanje materijala –  neposredni rad u polju slike on usprotstavlja kao sopstveni odgovor izazovu reprodukcije. Ovome se dodaju slike sa motivima iz sketch-booka, koje Kralj radi slično velikim umetnicima Moderne koji su svoje primarne utiske i fascinacije oblicima zapisivali u vizuelne dnevnike i njih kasnije preradjivali. Svi se ti oblici sada nalaze zajedno, u neomedjenom polju slike, "zazvani" na medjusobni duel, slobodno plutajući. Tako se taman uspostavljenja kompoziciona ravnoteža nanovo izmešta i dovodi u upitanost koja će, vremenom, odvesti umetnika u nova ispitivanja.

Čitanje Kraljevih slika zahteva  sabranost, vreme i kontemplaciju. Rastreseni posmatrač, kakva je, prema Walteru Benjaminu današnja publika, na ovaj način biva primoran da savremenu dekoncentrisanost izazvanu obiljem slika zameni jednim skoro magijskim ritualom fokusirane paznje. Stoga Kraljeve slike tokom čitanja od estetskog predmeta postaju ritualni objekti u sebi objedinjujuci s jedne strane intelektualne napore svog autora - ozbiljnost, promišljenost i selektivnost - i visoko negovani likovni jezik s druge strane .



                                      

Čedomila Marinković,istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)


Portfolio Prodajna galerija Beograd


 


Datum objavljivanja: 01.03.2011.