Umetnik

J. M.

Prati umetnika

Pretraga

Slike Matije Zlamalika

U četvrtak 1. oktobra u Prodajnoj galeriji Beograd, otvara se izložba slika Matije Zlamalika (1905 - 1965). Izložba traje do 19. oktobra.

 



 


Izložba u Prodajnoj galeriji Beograd  predstaviće izbor najreprezentativnijih slikarskih radova iz obimog opusa Matije Zlamalika (1905- 1965) slikara, grafičara, karikaturiste i grafičkog dizajnera češkog porekla koji je najveći deo svog života i radnog veka proveo u Beogradu.  Iako je njegovo  umetničko delovanje u periodu posle Drugog svetskog rata  vezano za polje primenjene umetnosti – dizajniranje poštanskih maraka, novčanica, plakata i  grbova,  izložba fokusira autorova manje poznata istraživanja u oblasti slikarstva koja u kontinuitetu traju od tridesetih godina prošlog veka. Opredeljen za klasične žanrove – portert i mrtvu priodu,  Zlamalik  je uporedo sa grafičkim rešenjima – najčešće propagadnim instrumentima tadašnje zvanične ideologije, razvijao jednu varijantu intimističkog slikarstva u najboljoj tradiciji  evropskog modernizma.



Matija Mate Zlamalik rođen je u Sarajevu 1905. godine u skromnoj činovničkoj porodici češkog porekla. Umetničku školu u Beogradu završio je 1935. Na Akademiji primenjenih umetnosti u Beogradu radio je kao predavač, od njenog osnivanja 1949. godine sve do  penzionisanja 1964. zbog bolesti. Godine 1959. američki časopis Life je njegove marke iz serije Flora i fauna Jugoslavije uvrstio u fond najlepših maraka sveta.



                                       



Profesori Matije Zlamalika na Umetničkoj školi u Beogradu  bili afirmisani umetnici : Milan Milovanović, Ivan Radović, Beta Vukanović, Ljubomir Ivanović i Nikola Bešević. Status slobodnog umetnika ostvaruje 1.jula 1933.

Putuje u Pariz na kratko, o sopstvenom trošku. Obilazi muzeje, prati aktuelnosti. I taj blaženi period od nekoliko godina pred rat, druženje, žurevi, čajanke, koncerti...deli njegov život na prvu i drugu polovinu. Tih godina redovno izlaže na svim većim likovnim manifestacijama. Zbog sve otežanijeg učešća, visokih cena koje su morali da plaćaju i izlagači i publika Paviljonu „Cvijeta Zuzorić”, stvara se jezgro pobunjenika, koji su sebe nazvali  “Nezavisni” . Pošto su uslovi ispunjeni samo delimično, većina potpisnika je bojkotovala redovnu Jesenju izložbu udruženja “ Cvijeta Zuzorić” , priređujući svoju, samostalnu. Na toj “Bojkotaškoj izložbi” učestvovalo je 37 umetnika. Među njima su bili : Mate Zlamalik, Vinko Grdan, Šana Lukić, Mihajlo Petrov, Mirko Kujačić, Đurđe Teodorović i Nikola Martinoski. Ovi umetnici su bili jezgro nove stvaralačke grupe koja će, pod imenom „Nezavisni umetnici ”, okupiti napredne slikare i vajare i delovati do poslednjih godina pred rat. Ta vrsta slobode i vaninstitucionalnog bivstvovanja podrazumeva odricanje od mnogo čega da bi se opstalo.

Žana Gvozdenović, istoričarka umetnosti, lepo je primetila : „ U svoju ikonografiju uvodi jednu izuzetno retku pojavu u srpskom slikarstvu – muzičku temu. Van svake tradicije srpske sredine, kao odjek dalekog duha holandskog poznog sedamnaestovekovnog žanr slikarstva...Svežina i spontanost, neposrednost opažanja uz prosvetljeni kolorit i omekšanu formu, sa svetlom koje se preliva po formi i prostoru postiže posebnu, intimnu atmosferu. . . 

Vesna Zlamalik, umetnikova ćerka, grafičar (iz predgovora kataloga)


 



Datum objavljivanja: 30.09.2015.