Pretraga

Mustafa Skopljak je rođen je 10. avgusta 1947. godine u Kotor Varoši. Srednju umjetničku školu završio je u Sarajevu 1970. godine. Nakon toga upisuje Pedagošku akademiju, likovni smjer, na kojoj apsolvira. Na Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu upisuje se neposredno nakon njenog osnivanja i diplomira 1977. godine u klasi profesora Alije Kučukalića. Postdiplomski studij završio je 1988. godine kod istog profesora. Studijski je boravio u Londonu 1982. godine.Član je Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine od 1972. godine. U periodu od 1993. do 1998. godine radio je lutke, scenu i kostime za lutkarske predstave “Bajka o Sarajevu“ i “Tajna dvorske lude“ za Pozorište mladih u Sarajevu. Profesor je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, na Odsjeku za kiparstvo i na Pedagoškoj akademiji u Mostaru, na Odsjeku za likovnu kulturu.  Do sada je imao 47 samostalnih izložbi i učestvovao je na više od 300 kolektivnih izložbi. Učestvovao je na brojnim kiparskim simpozijima i likovnim kolonijama u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Dobitnik je 26 nagrada i priznanja za svoj umjetnički rad.



Nakon školovanja u Sarajevu, umjetnik se vraća u rodno mjesto, gdje mu je od oblikovnih materijala bio dostupan jedino gips, pa će njegove prve plastike imati aromu praiskonskih oblika, siga iz zavičajnih pećina. Skopljak svoju borbu s materijalom vodi tako što “oduzimljući dodaje“, kako bi to slikovito rekao pjesnik Marko Vešović. On vaja u bronci, kamenu, papiru, drvetu, razlupanom staklu, stvarajući od krhotina svijeta jednu novu čudesnu i neponovljivu formu. Skopljak u procesu umjetničke artikulacije koristi gotovo sve oblikovne forme – on intervenira u arhetipske oblike, skulpturama dodaje crtež, boju, fragmente već postojećih struktura i predmeta. Njegove skulpture su istodobno i slike i crteži i pjesme i glazbene kadence. On se igra i u toj igri prelazi iz jednog materijala u drugi, iz jedne discipline u drugu, ostvarujući oblike koji nam ukidaju prisutnost težine i uznose nas u jedan viši svijet, koji je Baudelaire nazivao elevation, uzdignuće iznad svakodnevnog sivila i prosječnosti.



Mile Stojić, odlomak iz teksta Fantazija kao spasenje – predgovor u katalogu samostalne izložbe Mustafe Skopljaka u Zenici, mart 2011.





Igra binarnih opreka, koja ne ukida, niti isključuje nijedan od suprotstavljenih relata, nego ih okuplja i naporedo i istovremeno uvodi u trajanje, najavljena kod Skopljaka još uvođenjem hromatskog kvaliteta u svijet njegovih skulpturalnih, trodimenzionalnih, plošnih i okomitih, zavojičastih i vretenastih formi, imala je za posljedicu iskušavanje i dovođenje u neposrednu komunikaciju raznovrsnih materijala – prirodnih i artificijelnih, i raznovrsnih formi, oblika i žanrova, počev od klasične skulpturalne forme i slike, do instalacije, konceptualnih i performativnih formi. Ona je, zacijelo, i označila pravac, genezu i promjenjljivost stvaralačkog razvoja Mustafe Skopljaka, koji se, uvođenjem kolorističkog kvaliteta u skulpturalni, trodimenzionalni prostor, otvara za piktum, na isti način kako se prostor njegovih slika i grafika, uvođenjem plastičnih elemenata, otvara za skulpturalne forme. ... Igra plastičnih i pikturalnih elemenata, njihova kooperacija, pa i izmjena mjesta – postavljanje linearno-plastičnog u središte pikturalno-slikarskog i, obrnuto, pikturalno-slikarskog u srce linerano-plastičnog – prožela je, moglo bi se reći, ukupnu stvaralačku vokaciju Mustafe Skopljaka.



Prof.dr. Sadudin Musabegović, odlomak iz teksta Igra binarnih opreka – predgovor u katalogu Retrospektivne izložbe Mustafe Skopljaka u Gradskoj galeriji Collegium Artisticum, Sarajevo, septembar 2010.