Pretraga
Posetioci zainteresovani za ovaj portfolio posetili su još:
Petar Dobrović
Veljko Stanojević
Sreten Stojanović
Vasa Pomorišac
Antun Motika
Borivoje Stevanović
Milo Milunović
Marklen Mosijenko
Risto Stijović
Juraj Plančić
Skulpture Dragomira Mileusnića
U petak, 8. aprila, u 19 časova, u Blok Galeriji, Jurija Gagarina 221., otvara se izložba skulptura Dragomira Mileusnića (1943), jednog od najznačajnijih predstavnika srpskih vajara starije generacije.
"Mileusnić je simbolični izraz ideje pluralizma našao u svojevrsnoj simbiozi organičkog i geometrijskog tipa forme. Način njihovog uzajamnog prožimanja je višestruk. Mile¬usnićeva skulptura može da ima geometrijsku tektoniku, a organski modelovanu površinu. Ili pak, može biti obliko¬vana prema modelu "živih", prirodnih oblika, kao u ciklusu "Vladara", a da pritom površina njena i njeni detalji budu geometrijski, "tehnički", stilizovani. (Đorđe Kadijević)
"Današnja Mileusnićeva skulptura nije se bitno udaljila od navedenih osobina: ne samo da je ona i dalje trodimenzionalna forma u prostoru već je i njena semantička okosnica, simbolička usmerenost ka sadržaji¬ma kosmičkih kretanja, ka ontologiji bića koje nije podeljeno izmedju svesti i podsvesti. Medjutim mora se uočiti jedan drugačiji, mada pre¬poznatljiv odnos prema samom jeziku skulpture." (Vladan Martinović)
"Moglo bi se, skoro sa sigurnošću, tvrditi da je Mileusnićeva skulptura od samog početka težila simboličkoj akciji. U celini gledano, forma njegove skulpture, kada je doživljena i zrela, ne samo da odaje izvanrednu koherentnost i celovitost, vec je i psihološki jasno izdiferencirana, emocionalno uskladjena i racionalno dovedena do ruba perfekcije. Tako skulptura u isti mall deluje i kao totem nepoznatih vračeva, i kao predmet tehničke civilizacije, ali i kao živa forma u kojoj pulsira iskonska snaga, erotika i strast. Ima u tom delu i naznaka ideja o sublimaciji istorijskih sadržaja." (Sreto Bošnjak)
"Nijedna forma nije sama sebi cilj. U funkciji je ideje, misli, priče i želje da se produži trajanje. Zaista, trebalo je doseći veliko iskustvo i tako formulisati svoju skulptorsku misao. Pogotovo dokazati je delima. (Bratislav Ljubišić)
Dragomir Ljubišić, rođen u Beogradu 1943. godine. Akademiju likovnih umetnosti završio 1966. godine u Beogradu u klasi profesora Miše Popovića.
Realizovane skulpture u prostoru:
"Torzo" (kamen) 1974. Park skulpture "Prvi maj" Pirot / “Žena koja sedi “(kamen) 1978. Ub / “Spomenik Milanu Iliću Čiči “(kamen) 1979. Trešnjevica – Aranđelovac / "Dijalog" (kamen) 1980. Bosanski Novi / “Skulptura” (kamen) 1981. Prostor kuće Košanin , Aranđelovac / "Stvaranje oblutaka" (kamen) 1987. Vrnjačka Banja / "Formiranje zemlje " (terakota) 1990. Kikinda / "Stvaranje krsta " (kamen) 1992. Aranđelovac / "Ptica" (kamen) 2000. / Park Zavoda za izradu novčanica , Topčider
Nagrade: 1969. otkupna nagrada na izložbi projekata za spomenik na Kosmaju ,Beograd / 1970. otkupna nagrada na izložbi projekata za spomenik na Kozari, Sarajevo / 1977. druga nagrada na izložbi projekata za spomenik "Bitka na Neretvi", Jablanica / prva nagrada za izradu jubilarnog Titovog zlatnika povodom 40 godina dolaska na čelo Partije / prva nagrada za skulpturu na Bijenalu mladih, Rijeka / 1983. prva nagrada na IV izložbi jugoslovenske skulpture u pleneru, Vrnjačka banja / 1984.plaketa "Beli andjeo", Prijepolje / 1987. priznanje za poseban doprinos modernoj skulpturi na IV bijenalu jugoslovenske skulpture, Pančevo / 1989. nagrada Aurometala na izložbi medalje I plakete u Srbiji od 1970. do 1989. / 1992. nagrada ULUPUDS-a "Nebojša Mitrić", Gornji Milanovac / 1995. nagrada Politike iz Fonda "Vladislav Ribnikar", Beograd / 2000.nagrada "Matija Ban", SO Čukarica, Beograd .
Samostalne izložbe: Beograd, Kulturni centar / Beograd, Dom omladine ( sa Marinom Abramović) / Aranđelovac, Paviljon "Kneza Miloša / Ljubljana, Mesna galerija
Datum objavljivanja: 05.04.2011.