Umetnik

J. M.

Prati umetnika

Pretraga

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu

U utorak, 24. novembra 2009. u 13 časova u velikoj sali Medija centra, Terazije 3, II sprat, biće održana konferencija za novinare povodom otvaranja nove zgrade Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu

 


Na konferenciji govore:



Branislava Anđelković, direktorka Muzeja savremene umetnosti Beogradu

Duško Ljuština, Pročelnik ureda za kulturu, obrazovanje i šport Grada Zagreba

Snježana Pintarić, ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb




Nova zgrada Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu biće otvorena 11. decembra 2009. Na površini od gotovo 15.000 kvadratnih metara najvećeg i najsavremenije opremljenog muzeja u Hrvatskoj, posetioci će po prvi put imati priliku da vide stalnu postavku od šestotinjak dela istaknutih hrvatskih i stranih umetnika i umetnica poput Marine Abramović, Brace Dimitrijevića, Dalibora Martinisa, Sanje Iveković, Dimitrija Bašičevića Mangelosa, Olega Kulika, Katarzyne Kozyre, grupe IRWIN, Nam June Paika, Miroslawa Balke, Chen Zhena... izabranih iz bogatog fundusa od 12.000 umetničkih radova.



U sklopu konferencije predviđeno je i prikazivanje promotivnog filma "Novi New Museum of Contemporary Art Zagreb" nagrađenog 2007. godine.


 


"Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu osnovan je 1954. godine s ciljem praćenja, dokumentiranja i promicanja događanja, stilova i pojava u suvremenoj umjetnosti. Od samih početaka svog djelovanja započeo je stvarati fundus i djelovati kao muzejska ustanova, u skladu sa suvremenim muzeološkim principima i potrebama vremena.  Muzej je od svojega osnutka bio smješten u baroknoj palači u staroj gradskoj jezgri. Godine 2003. započeta je izgradnja nove muzejske zgrade, arhitekta Igora Franića na jednoj od glavnih prometnica koja je važna poveznica povijesne jezgre i Novog Zagreba. Sjeverna strana zgrade, okrenuta prema gradskom parku, predviđena je za izložbe na otvorenom. Prizemlje je u potpunosti namijenjeno raznovrsnim sadržajima za posjetitelje - od prostora za likovne radionice, knjižnice s čitaonicom, do manjeg izložbenog prostora, multimedijske dvorane, muzejskog dućana i restorana.  Izložbeni su prostori raspoređeni na tri kata, a svojom raznovrsnošću omogućuju fleksibilan odnos stalnog postava i prostora povremenih izložbi, te pružaju raznolike mogućnosti za realizaciju najzahtjevnijih izložbenih projekata.


Nova zgrada Muzeja suvremene umjetnosti osigurat će ne samo primjereno čuvanje i izlaganje sakupljene građe, već i svakodnevno odvijanje najrazličitijih programa – od likovnih radionica do filmskih projekcija, kazališnih predstava i koncerata – omogućujući da Muzej postane živo okupljalište najrazličitije publike. 

 

 

U zbirkama Muzeja suvremene umjetnosti danas se nalazi oko 12. 000 djela suvremene umjetnosti, radova domaćih i inozemnih autora nastalih nakon 1950. godine. Manji dio građe čine djela iz prve polovice 20. stoljeća čija je prisutnost ključna za razumijevanje moderne i suvremene umjetnosti. U svom sastavu Muzej sadrži sljedeće zbirke: Zbirku crteža, grafika, plakata i radova na papiru, Zbirku filma i videa, Zbirku fotografije, Zbirku medijske umjetnosti, Zbirku skulpture te Zbirku slikarstva. 


Umjetnička djela hrvatskih i inozemnih autora koja se nalaze u zbirkama MSU-a svjedoče o različitim stilovima i izričajima poput apstraktnog ekspresionizma, geometrijske i lirske apstrakcije, enformela, minimalizma, protokonceptuale, analitičkog i primarnog slikarstva, Fluxusa, konceptualne umjetnost, slikarstva obojenog polja, optičke umjetnosti, transavangarde... odražavajući poslanstvo Muzeja čija je srž bila aktivno praćenje novih umjetničkih kretanja.


Pored klasičnih medija, slike, skulpture, crteža, grafike, Muzej posjeduje niz radova na granici pojedinih medija, kao i ona koja propituju samu bit medija, kao što su objekti, ready-made radovi, eksperimentalni film i video, konceptualna fotografija, fotoinstalacije, instalacije, site-specific radovi, luminokinetički objekti, multimedijske instalacije, itd.


Među značajnim imenima hrvatskih i inozemnih umjetnika koji su širili granice pojma umjenosti i mijenjali njezin tijek u zbirkama Muzeja su zastupljeni: Dennis Adams, Marina Abramović, Christian Boltanki, Anette Messager, Dalibor Martinis, Sanja Iveković, Mladen Stilinović, Tomislav Gotovac, Josip Vaništa, Dimitrije Bašičević Mangelos, Jan Fabre, Andres Serrano, Oleg Kulik, Katarzyna Kozyra, Deimantas Narkevicius, Goran Trbuljak, Kristina Leko, Željko Kipke, André Cadéré, Joseph Beuys, Sonia Delaunay, IRWIN, Jimmie Durham, On Kawara, Nam June Paik, Rot Dieter, Kurt Schwitters, Chen Zhen...


Pojedine zbirke posebno se ističu zbog specifične i iscrpne zaokruženosti pojedinih tematskih i stilskih cjelina, kao i zbog svoga internacionalnog karaktera poput zbirke konstruktivističke i kinetičke umjetnosti, temelj koje čine djela umjetnika međunarodnog pokreta Nove tendencije (Julije Knifer, Ivan Picelj, Aleksandar Srnec, Vjenceslav Richter, Miroslav Šutej, Almir Mavigner, Otto Piene, Victor Vasarey, Piero Dorazio, Piero Manzoni, Jesus Raphael Soto). Muzej također čuva donacije kao što su kompleksna umjetnička zbirka heterogenog sadržaja Benka Horvata, cjelovit nadrealistički slikarski opus slikara Josipa Seissela (Donacija Silvane Seissel), te posebna zbirka arhitekta Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter u njihovoj obiteljskoj kući na Vrhovcu 38. Muzeju se 2006. priključuje Arhiv Toše Dabca, smješten u nekadašnjem atelijeru legendarnog zagrebačkog fotografa u Ilici 17. Zadnju veliku i zaokruženu akviziciju predstavlja Atelijer Kožarić.U sastavu Muzeja također su i Audiovizualni odjel, Eksperimentalno-istraživački odjel, Informacijsko-dokumentacijski odjel, Knjižnica, Pedagoški odjel, Odjel za programsko-izložbenu djelatnost, Odjel zaštite građe, kao i Odjel za odnose s javnošću te Odjel marketinga. Bogatu umjetničku građu koju Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu danas posjeduje, u prvom predstavljanju muzeološkog postava Zbirke u pokretu, pokazujemo izborom od šestotinjak djela. Reprezentativne primjere iz naših zbirki razvrstali smo u cjeline grupirane prema idejnim srodnostima, prema unutarnjim vezama koje ta djela međusobno ostvaruju neovisno od vremena i sredine u kojima nastaju.




Polazeći od pretpostavke da je svako umjetničko djelo iskaz u kojem umjetnik/umjetnica progovara o sebi i svijetu oko sebe - o umjetnosti, o društvu, o vremenu, o vjeri, o politici...  - te da se ta djela međusobno razlikuju po odnosu koji uspostavljaju spram svijeta umjetnosti i svijeta života, razvrstali smo ih u pet velikih cjelina - Projekt i sudbina, Umjetnost kao život, Umjetnost o umjetnosti, Velika enigma svijeta i Riječi i slike - i pripadajućih 16 grupa. Grupe su dobile nazive prema znakovitim naslovima pojedinih umjetničkih djela iz Zbirki MSU-a, primjerice, Za demokratizaciju umjetnosti, Panorama za lijevo i desno oko, Recepti za pripremu mozga, Vježbe volje i tijela i dr, upućujući na pojedinačne umjetničke strategije, ali i mijene ukusa i vremena u kojima su nastajala.


Za Muzej su također posebno osmišljena dva site specific projekta koji će ostati u njegovu trajnom posjedu: Dvostruki tobogan Carstena Höllera, te Oči pročišćenja Miroslawa Balke."


 

Datum objavljivanja: 24.11.2009.