Umetnik

J. M.

Prati umetnika

Pretraga

Mrđan Bajić: Na lepom plavom Dunavu

U subotu 18. maja 2013. u Galeriji savremene umetnosti Smederevo u okviru manifestacije "Noć muzeja", biće otvorena samostalna izložba Mrđana Bajića, pod nazivom, "Na lepom plavom Dunavu".


 


Svečano otvaranje izložbe u 19 časova "Na lepom plavom Dunavu" je naziv najnovije skulpture Mrđana Bajića kreirane povodom programa Galerije savremene umetnosti Smederevo u okviru Noći muzeja.



Osim pomenute skulpture u Smederevu će biti izložena još dva velika rada: Gorgona 2012 i Radnička klasa ide u raj. Pozadinu ovih skulptura čini instalacija Trash (1987/2007), koja kroz šezdesetak maketa, skica i skulptura malog formata predstavlja neku vrstu mini retrospektive i daje uvid u prethodno stvaralaštvo ovog autora, dok 10 crteža (2011/2013) otkrivaju buduće projekte u nastajanju.



Mrđan Bajić je rođen 1957. godine u Beogradu. Fakultet likovnih umetnosti i magistarske studije završava 1983. godine, odsek vajarstvo. Asistent postaje na istom fakultetu 1985. godine a zvanje vanrednog profesora stiče 1997. godine.



"Prisutan na jugoslovenskoj umetničkoj sceni negde od vremena nastanka albuma Odbrana i poslednji dani, Mrđan BAJIĆ (1957) bio je deo tog istog agilnog, ironičnog i kritički raspoloženog "hoda drugom stranom" - generacijskog talasa koji je označio metodološki i interpretativni prelom jugoslovenske savremene vizuelne umetnosti. "Novi talas" je u vizuelnu umetnost uneo tipično postmoderne postupke poput intertekstualnosti, parodije ili subverzije tradicionalističkih definicija roda, žanra, teme i sadržaja, ideologiju "doba sumnje", beskompromisni spoj elitne ("visoke") i popularne ("niske") kulture.



Bajić je svojim najranijim samostalnim izložbama crteža i skulptura 1983, prvi u svojoj generaciji, počeo razgradnju konvencionalnog medijumskog plana skulpture, izvan tradicionalističkog, normativnog prosedea - i tako izbio u sam vrh onih mladih umetnika koji su konačno doprineli narušavanju granica između kulture, kontrakulture i supkulture. Bajićeva skulptura je, tako, početkom osamdesetih godina bila jedan od označitelja koncepcijskog i ideološkog postmodernog prevrata u srpskoj umetnosti. On je tom prevratu doprineo preciznošću sinkretičke misli, bogatstvom imaginacije i naglašenom fikcionalnošću.



Ako se skulpturi u jednom istorijskom trenutku modernizma mogao oduzeti "suvišni podatak", sada joj se mogao dodati: upotrebom, uslovno rečeno, tradicionalnih medija, počeo je proces razaranja premisa tog istog medija. A upravo to je Mrđan Bajić i uradio."



(L. Merenik, Mrđan Bajić: Reset, Srpski paviljon, 2007)


 



Datum objavljivanja: 16.05.2013.