Pretraga

Tom prilikom biće otvorena i specijalna izložbena postavka Đilasovih knjiga, dokumenata i fotografija, a koju će posetioci moći da pogledaju do 19. juna u holu ispred Velike sale Doma omladine.

Na izložbi će biti predstavljena domaća i strana izdanja knjiga koje je pisao Milovan Đilas: književna dela i politički eseji, ali i knjige koje su o Đilasu pisali drugi: sociolozi, političari, njegovi prijatelji... U postavku su uključene i Đilasove retko viđene fotografije iz porodične arhive, kao i retki dokumentarni snimci iz perioda kada je bio u samom vrhu jugoslovenske vlasti. Poseban segment izložbe čine dokumenti iz različitih perioda života Milovana Đilasa. Između ostalog, posetioci će biti u prilici da vide njegov diplomatski pasoš, koji je koristio prilikom putovanja u Sovjetski Savez, potom primerke časopisa "Borba" u kojem je objavljivao političke eseje (zbog kojih je i došlo do razlaza između njega i Partije), časopis "Misao", iz januara 1954. godine, u kojem je objavljen Đilasov čuveni esej "Anatomija jednog morala"...



Izložba je nastala u saradnji sa Muzejem istorije Jugoslavije i Narodnom bibliotekom Srbije, uz pomoć Programskog arhiva RTS-a, Muzeja primenjene umetnosti i Jugoslovenske Kinoteke.



"Moguća Srbija Milovana Đilasa" početak je novog ciklusa debata u Domu omladine, koji ima za cilja da predstavi sve one ličnosti koje su bitno menjale ili menjaju naše društvo, čineći ga boljim i slobodnijim.



Na debati 12. juna u Velikoj sali Doma omladine govoriće Dobrica Ćosić, Matija Bećković, Slavoljub Đukić, Žarko Puhovski, Trivo Inđić, Dejan Đokić i drugi.

Debatu će voditi Antonela Riha.



Milovan Đilas, političar i književnik, je upravo jedna od ličnosti koje su svojim radom bitno uticale na političku misao i oblikovale društvene tokove XX veka. Svojim člancima u Borbi, a zatim i knjigama "Nova klasa" i "Razgovori sa Staljinom", odmetnuo se od komunističke partije i Josipa Broza Tita.  Zbog toga je u zemlji u nekoliko navrata bio osuđivan, a zatim i potpuno izopšten iz društva.



Međutim, u Milovanu Đilasu je intelektualna svetska javnost videla disidenta, veliku demokratsku inspiraciju, potpuno novo čitanje ciljeva i dometa komunističkog pokreta.  Za svet Milovan Đilas predstavlja autentičan impuls ka novoj humanističkoj viziji socijalizma, njegove knjige se prevode na svim meridijanima, a o njemu se raspravljalo i govorilo u svakom ozbiljnijem kružoku. Izuzetno su retki primeri da jedan čovek iz relativno male zemlje kakva je bila Jugoslavija toliko snažno utiče na političare i intelektualce zemalja sa mnogo dužom i uticajnijom tradicijom političke misli.