Umetnik

J. M.

Prati umetnika

Pretraga

Milica Tomić: Jednog dana

U petak, 10. septembra u 20 časova u Salonu Muzeja savremene umetnosti, Pariska 14, otvara se izložba autorke Milice Tomić, pod nazivom, "Jednog dana". Kustos izložbe: Dejan Sretenović

 


Osnovni koncept  izložbe "Jednoga dana" je da galerijski prostor pretvori u produkcioni  prostor. Sekvence produkcionih procesa, metoda rada i istraživanja koji su u toku, završeni ili nastavljeni drugim sredstvima i u drugom mediju čine osnovnu strukturu izložbe, ali su istovremeno otvoreni za saradnju u produkciji "zajedničkog dobra" - ključnom produktu i zajedničkom imenitelju svih ovih procesa rada. To, naravno, podrazumeva i stvaranje mreže odnosa i komunikacije kao i različite politike koje tokom proizvodnje postaju integralni deo radova. Polazno mesto ovih procesa je Beograd kao osnovno mesto moje produkcije, odnosno mesto sa koga mislim i govorim.




Rad Poslednje slovo – A (2003/2010) bavi se raspadom Jugoslavije. U Veneciji, u Đardinima, na fasadi tadašnjeg Paviljona Srbije i Crne Gore ostao je natpis JUGOSLAVIA u ba-reljefu. Prostor unutar slova A – poslednjeg slova u nazivu današnjeg nacionalnog paviljona Srbije – uzela sam kao model za kalupe iz kojih sam izlila dva olovna objekta.


Foto i video instalacija "Jednoga dana" (2009/2010) dokumentuje akciju/intervenciju gradnje nematerijalnog spomenika na mestima uspešnih antifašističkih akcija koje su za vreme nemačke okupacije tokom Drugog svetskog rata izvodili građani Beograda i Kopenhagena. Rad govori i o antifašizmu danas i njegovom brisanju iz javne istorije i javnog sećanja, o njegovoj aktuelnosti u odnosu na nove okolnosti i nove oblike fašizma. Danas je jednostavno prepoznati fašizam u njegovim ekscesnim oblicima, ali šta je sa fašizmom koji je svuda oko nas, koji se ne da lako prepoznati na prvi pogled, a koji je ugrađen u zakone i administraciju?




"Sigurnost u putu" (2007-2008) je ispovedni video zapis o putovanju u središte postgenocidne traume, u Srebrenicu, u svet žena bez muškaraca, kuća bez porodica, sela bez ljudi... Pre tri godine krenula sam na put da bi napravila crteže ubijenih tokom genocida, po sećanju preživelih članova porodice. Vrlo brzo se ispostavilo da glavni razlog moga putovanja nisu crteži, već pokušaj razumevanja šta znači gubitak za preživele, odnosno da svaka od žena koju sam srela ima svoj način suočavanja sa nenadoknadivim gubitkom kao i politiku preživljavanja uprkos okolnostima koje sve govore u prilog tome da nakon onog što su preživele nije moguće nastaviti zivot.




Četiri lica Omarske (2010-) je rad u procesu, koji čine javni radni sastanci Radne grupe "Četiri lica Omarske" u Salonu MSUB tokom trajanja izložbe. Javni sastanak RGČLO je dislokacija socijalne skulpture van mesta terora koja time postaje mesto izlaganja i mesto produkcije politike solidarnosti i jednakosti. U ovoj fazi projekta, javni sastanak je prvi oblik zajedničkog dobra i interface uključivanja postojećih arhiva, novih učesnika i publike. RGČLO javnim sastankom ispituje strategije i politike izlaganja umetnosti koja je u procesu, čini vidljivim mreže odnosa ljudi, mrtvih i živih, i stvari koje svojim delovanjem produkuju zajedničko dobro. Kreatori i učesnici u projektu: Mirjana Dragosavljević, Srdjan Hercigonja, Viktor Milanović, Vladimir Miladinović, Marija Ratković, Dejan Vasić, Sandro Hergic, Zoran Vučkovac, Milica Tomić, Heartefact (Andrej Nosev, Milica Milić, Stanislav Tomić), DELVE (Ivana Bago, Antonija Majača) i drugi.


Pozivamo vas da uzmete učešće u javnim radnim sastancima Radne grupe "Četiri lica Omarske" i Čitajućim grupama Arhiva-biblioteke-knjižare "Učitelj neznalica" u Salonu MSUB.


11. septembar, 16h

Dva lica Omarske. Logor kao mesto produkcije sećanja zasnovano na solidarnosti i jednakosti

Gosti javnog radnog sastanka: Nusreta Sivac, Sudbin Musić i Satko Mujagić.


U toku trajanja izložbe:


Solidarnost i politika prisustva

Gosti javnog radnog sastanka: Žene u crnom


Politike i strategije umetničke produkcije i izlaganja/Politike sećanja i kulturno-umetnička produkcija

Gosti javnog radnog sastanka: Ivana Bago, Antonia Majača, Vida Knežević, Radenko Milak, Borka Pavićević, Branko Dimitrijević, Milena Dragićević-Šešić, Andrej Nosev, Danilo Prnjat


Čitajuće grupe

Šta  nam je ostalo posle logora?

Branimir Stojanović - moderator


Čitajuća grupa  "Treba braniti društvo", Mišel Fuko 

Čitajuća grupa "3 teorije: ideologija, nacija, institucija", Rastko Močnik

Čitajuća grupa "Šta nam je ostalo posle Aušvica?", Đorđo Agamben




Milica Tomić je umetnica čiji se radovi zasnivaju na konceptualizaciji odnosa umetnosti, politike,  sećanja  i savremenosti kroz razlicite medije. Diplomirala je i magistrirala na FLU u Beogradu 1990. Od 2001. godine radi kao gostujuća predavačica i voditeljka radionica na akademijama umetnosti i institutima za savremenu umetnost u Helsinkiju, Roterdamu, Salcburgu, Stanfordu i Beču, kao voditeljka internacionalnih edukativnih projekata sa studentima/kinjama iz Finske, Norveske, Svedske, Islanda, Austrije, Beča, Beograda i Prištine. Umetnički rad Milice Tomić na međunarodnoj umetničkoj sceni počinje 1997. godine. Učestvovala je na bijenalima u Sao Paolu (1998), Veneciji (2001, 2003), Istanbulu (2003) Sidneju (2006), Pragu (2007),  Đumriju (2008) i Trondhajmu (2010). Radovi Milice Tomić su deo kolekcija, kao i deo brojnih izložbi u međunarodnim institucijama umetnosti uključujući: Museum voor Moderne Kunst Arnhem, Arnheim, Holandija, Kunsthalle Wien, Beč, Austrija, MUMOK - Museum Moderner Kunst Stiftung Ludwig Wien, Beč, Austrija, Fundacio Joan Miro, Barselona, Španija, Ludwig Muzeum, Budimpešta, Mađarska, Malmo Konsthall, Malmo, Švedska, Palazzo Della Triennale Milano, Milano, Italija, Muzej savremene umetnosti u Beogradu, GfZK- Galerie fur Zeitgenussische Kunst, Leipzig, Nemačka, State Museum of Contemporary Art Thessaloniki, Grčka, Kunsthalle Fridericianum, Kasel, Nemačka, Kusthallen Nikolaj, Centar za Savremenu Umetnost u Kopenhagenu, Kopenhagen, ZKM Karlruhe, Nemačka, Danska, Brooklyn Museum of Art, New York, Njujork, SAD, Freud Museum London, Engleska, KIASMA, Nykytaiteen Museo, Muzej Savremene Umetmosti Kiasma, Helsinki, Finska, Nasjonalmuseet for Kunst, Arkitektur og Design, Oslo, Norveška, Stedelijk Museum, Amsterdam, Holandija, Neues Museum, Nirnberg, Nemačka itd.

Milica Tomić živi i radi u Beogradu.


 


Datum objavljivanja: 07.09.2010.