Umetnik

J. M.

Prati umetnika

Pretraga

Kada govorimo o ljubavi

Vođenje kroz izložbu "Kada govorimo o ljubavi", autora Boruta Vilda i razgovor sa Andrejom Dolinkom i Isidorom Nikolić, kustosima izložbe. Subota, 6. novembar 2010. godine u 13. časova, Teodora Drajzera 15, Beograd.

 


Uz podršku Grada Beograda i Ministarstva kulture Republike Srbije, radovi na rekonstrukciji i adaptaciji Legata Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića uspešno su privedeni kraju. Ovaj izuzetan prostor za umetničke i kulturne aktivnosti biće otvoren izložbom jednog od vodećih savremenih grafičkih dizajnera Boruta Vilda. Arhitektonskim rešenjima Zorana Radojičića, jednog od autora rekonstruisane zgrade Jugoslovenskog dramskog pozorišta i dobitnika Nagrade za arhitekturu “Novosti”, nekadašnja porodična vila pretvorena je u reprezentativan, visokofunkcionalan galerijski prostor namenjen izlaganju dela savremene umetnosti, umetničkih legata, kao i održavanju edukativnih i drugih programa. Pored izlagačkog prostora izgrađeni su i ateljei za gostujuće umetnike, radionice, sala za projekcije, administrativne prostorije i prostor za odlaganje umetničkih dela. Zahvaljujući rekonstrukciji i adaptaciji Legata, grad je bogatiji za još jedan izuzetan izlagački prostor.


Legat je svečano otvoren 11. decembra 1980. izložbama Srpsko slikarstvo 1900-1920. iz zbirke MSU u Beogradu i Umetnička dela iz Legata Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića, a o novoj galeriji i njenoj budućoj koncepciji govorio je Živorad Kovačević, gradonačelnik grada Beograda:

 

„Reč je o sasvim novom tipu legata čiji cilj nije čuvanje autentične atmosfere privatnog doma i dokumentovanje života darodavca. Suprotno od toga, ovde se osniva ustanova slobodne aktivnosti, otvorena ka novim sadržajima, vrednostima i idejama, od izložbe studijskog karaktera, do rasprava za okruglim stolom.“


U skladu s tom jasno definisanom programskom koncepcijom galerije, tokom osamdesetih godina u Legatu su priređivane manje studijske izložbe, sa ciljem da predstave ličnosti, dela i one trenutke razvoja naše savremene umetnosti koji do tada nisu bili dovoljno osvetljeni u retrospektivnim ili studijskim izložbama MSU. Poseban akcenat bio je na novim pojavama i tendecijma u savremenoj jugoslovenskoj i široj evropskoj umetničkoj praksi. Paralelno sa predstavljanjem novih tendencija na likovnoj sceni, predstavljana su i dela iz zbirki Muzeja, muzejskih legata kao i izbor iz godišnjih akvizicija MSU.


Početkom devedesetih godina dvadesetog veka Legat preživljava teške trenutke, kada smenjivanje različitih zakupaca i njihov nemar dovode do ozbiljnih oštećenja prostora, kao i do različitih nestručnih preuređivanja unutrašnjeg i spolješnjeg ambijenta. Samim tim, od 1998. godine Legat prestaje s radom, a Muzej savremene umetnosti pokreće sudski postupak pred nadležnim organima, sa zahtevom da se zakupci isele, a Legatu vrati njegova osnovna funkcija. Dugotrajan i iscrpljujući sudski spor okončan je 2004. u korist Muzeja savremene umetnosti. Po završetku spora, započinje rekonstrukcija i adaptacija prostora. U tom cilju 2006. godine je izrađena projektna dokumentacija i načinjeno idejno rešenje po zamisli arhitekte Zorana Radojičića.


 


Borut Vild

Kada govorimo o ljubavi


Kustosi: Andrej Dolinka i Isidora Nikolić


“Kad kažem dizajn, mislim na proces. Ne na proizvod. Na proces kojim se dolazi do ideje, do koncepta, čina, objekta...”


„Dizajn nije daleko od umetničkog izražavanja. Ali umetnost ima slobodu koju dizajn i ima i nema. Bez konteksta, vremena i prostora, bez jasnog komunikacionog kanala i upotrebe, dizajn ne postoji i nema nikakvog smisla.“


„Princip igre je u velikoj meri uključen u moj rad – poštujem ga i dajem mu na volju kad god mogu, ne sputavam ga. U vizualizaciji se on, možda, više ne pojavljuje kao nešto iracionalno – biće da ga prebacujem na neki drugi nivo – ali se i više igram i više uživam dok radim. Možda sam uspeo da transponujem dečije iskustvo u sopstvenu radost.“


                


Borut Vild spada u vodeće savremene grafičke dizajnere u Srbiji. Autor je preko pedeset vizuelenih identiteta i dizajna za nekoliko stotina publikacija, knjiga i časopisa. Od sredine osamdesetih, Vild je na poziciji art direktora, urednika i stručnog saradnika angažovan na brojnim projektima. U bogatoj profesionalnoj biografiji, između ostalih, beleži saradnju sa Beogradskim krugom, Fondom za otvoreno društvo, Centrom za savremenu umetnost - Beograd, Muzejem savremene umetnosti i dnevnim listom ”Politika”. S ponosom ističe osmogodišnji rad na projektu ”Školigrica”, koji ga je, kako kaže, nakon fakulteta i vojske spasao da se ne baci glavačke u dizajn:


“Naučio sam da budem otvoren, puno otvoreniji nego pre 'Školigrice'. Naučio sam mnogo toga što se nekome može učiniti sumanuto i romantično. Naučio sam da pružam i primam ljubav, da poštujem slabije, naučio sam životne veštine koje znaju mala deca a koje se potom zaborave – koje nam ukinu... Puno malih sloboda nam se ukine. Naučio sam mnogo o zajedništvu i timskom radu, naučio sam da se ponovo smejem i plačem…”


Borut Vild se dizajnom bavi van polja advertajazinga, u oblasti kulture i umetnosti. Ono što naročito obeleževa njegovu dosadašnju karijeru jeste rad na knjigama:

 

“Najviše se iskazujem u radu na knjigama, iako su to možda najmanje zahtevni projekti. Ali uživam i volim da tonem u slova, u rad. Mogu da razmišljam dok radim, jer dosta je tu 'pešačkog posla', pa misli imaju vremena da lutaju. Dok radim knjige smišljam nove projekte. Uživam u redovima slova, u njihovim oblicima, belinama, razmacima, u ritmu, neprekidnom menjanju, iščitavanju... To je beskrajan proces, koji me neizmerno raduje.”


Društvena svest, humane vrednosti, svedena, jednostavna i duhovita dizajnerska rešenja odlike su rada ovog autora, uvek zapaženog i često nagrađivanog:


„Dizajner sam, ali sam i društveno svestan. Ne bežim u biznis, u komercijalu, ne jurim za novcem... Mogao bih da ne obraćam pažnju na društvene probleme, da se bavim zanatsko-tehnološkim pitanjima struke i zarađujem dizajniranjem. Ali ne vidim se u ovim kategorijama, iako živim od dizajna. Nastojim da budem svestan društvene stvarnosti i sveta koji me okružuje. Ipak, ima i drugih stvarnosti i ne bih želeo da se svim svojim bićem posvetim ulozi društveno angažovanog dizajnera.“


Iako izložba “Kada govorimo o ljubavi” predstavlja Vildov rad u rasponu od gotovo tri decenije, ona nema logiku retrospektive. Njen cilj je da kroz dijalog sa publikom pokuša da odgonetne najfiniju strukturu mišljenja i delanja u oblasti grafičkog oblikovanja. Bliže senzibilitetu autora, postavka je organizovana kroz niz konceptualnih celina koje obuhvataju predmete dizajna iz različitih vremenskih perioda. Od urednog, gotovo pokaznog pristupa prelomu knjige, preko tipografskih i kompozicionih eksperimenata, političkih iskaza, razigranih i duhovitih intimnih projekata, do odnosa prema radnom i životnom prostoru, ova izložba, uz kratka tekstualna objašnjenja, prikazuje autorov stav o dizajnu. Nije slučajno što se naziv izložbe u Galeriji - Legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića referiše na kratku priču Rejmonda Karvera. Poput junaka Karverove priče, Borut Vild nudi više mogućih pogleda na tajni sastojak bez kojeg, prema njegovim rečima, ne bi bilo svrhe baviti se oblikovanjem. Govorimo o ljubavi:


„Ova izložba je, nažalost, istorizacija predmeta. Proces je prilično teško prikazati. Nije nemoguće – bilo je izložbi dizajna na kojima je i on relativno dobro prikazan. Sećam se izložbe Patricie Urquiole u londonskom Muzeju dizajna na kojoj je pokazan proces rada na kolekciji Rosenthal – od razgovora sa majstorima i naručiocima, preko skica, do izrade kalupa i prototipova... Treba imati i sklonost ka istorizaciji, koju – da budem iskren – nemam: sav sam u projektu na kojem trenutno radim. Naravno da ponešto i sačuvam, ali ništa sistematski. Nisam od onih koji čuvaju sve, koji beleže svaku crtu i reč, koji uredno memorišu i slažu to u albume i portfolia. Više mi je stalo do ličnog stava, nego do hronologije. Više mi je stalo do parčića života koji su mi važni, koji su mi značili mnogo, čak i kad nisu praćeni bog-zna-kako 'dobrim', 'uspelim' ili 'poznatim' proizvodima.“




Borut Vild je izlagao na 11 samostalnih i više od 100 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Radovi Boruta Vilda su publikovani u uglednim domaćim i inostranim časopisima i publikacijama: Kuwayama – World Trade Marks and Symbols, Kvadart, New Moment, Arkzin, Print Magazine, Znakovito (Alfabeti/Piktogrami/Logotipi), Oris... Ove godine je zajedno sa timom mladih  kreativnih ljudi bio jedan od organizatora Međunarodne konferencije ”Dizajner: Autor ili univerzalni vojnik”, održane u martu 2010. godine u Beogradu, koja je okupila neka od najzančajnijih imena regionalne, evropske i svetske dizajn scene. Borut Vild trenutno radi kao docent na master programu Digitalne umetnosti i novi mediji Fakulteta za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum u Beogradu.




Navodi Boruta Vilda preuzeti su iz intervjua koji su sa autorom vodili Radonja Leposavić i Snežana Ristić


 


 


Datum objavljivanja: 05.11.2010.