Umetnik

J. M.

Prati umetnika

Pretraga

Izložba vajara Srbije 2013

U ponedeljak 20. maja 2013. godine u 19:00 časova, u Muzeju železnice u Beogradu, svečano će biti otvorena godišnja vajarska izložba pod nazivom Izložba vajara Srbije 2013.


 


Izložba vajara Srbije je stalna domaća manifestacija na godišnjem nivou  sa učešćem  izlagača koji profesionalno obavljaju vajarsku delatnost na teritoriji Srbije. Projekat predstavlja najznačajnija ostvarenja savremene umetničke skulpture u zemlji nastale u periodu između dve izložbe.  Organizuje je programski savet ULUS Vajarske sekcije u saradnji sa muzejima, galerijama i ostalim kulturnim institucijama na našem prostoru, a u cilju predstavljana izuzetne produkcije iz oblasti vajarstva koju domaća scena ima i treba da prikaže na godišnjem nivou. Izložba vajara Srbije 2013. realizuje se u saradnji sa Muzejem železnice u Beogradu u periodu od 20. 05.2013. godine do 05. juna 2013. godine.U ovogodišnju postavku uključeno je 75 vajara sa preko 120 skulptura najrazličitijih umetničkih izraza.Učesnici čije će radove beogradska publika imeti priliku da vidi  su:



1. Aksentijević Dejan

2. Antonić Stanislav

3. Aralica Djordje

4. Crnobrnja Marko

5. Cvetić Tamara

6. Dimitrijević Rabovjanović Irena

7. Djordjević Igor

8. Djordjević Predrag

9. Djukanović Sladjana

10. Dragaš Nikola

11. Družetić Mirjana

12. Dulić Grujić Jasna

13. Gerun Mihajlo

14. Gligorijević Aleksandar

15. Gorski Kabadaja

16. Gračner Ivan

17. Ilić Ilija

18. Kanazir Mandić Ljubica

19. Kiš Viktor

20. Kojić Tijana

21. Kostadinovski Slobodan Boka

22. Kostić Jelena

23. Kostić Zvonimir Palanski

24. Koštica Jelena

25. Kovačić Predrag

26. Kresoja Marko

27. Krstić Bojan

28. Krstić Vladislava

29. Kulić Milan

30. Kuzmanović Slobodan

31. Kuzmanović Zoran

32. Lacković Ljubomir

33. Leiva Mayela

34. Ljubisavljević Vuk

35. Mandić Milanko ( in memoriam )

36. Marković Rade

37. Mihajlović jelena

38. Milanović Selenko

39. Milev Ivana

40. Milinković Zdravko

41. Milošević Sibinović Leposava

42. Nada Denić

43. Obradović Milena

44. Pantović Nikola

45. Pavlović Stanimir

46. Pečenović Goran

47. Perović Snežana

48. Pešić Evin

49. Popović Marijana

50. Prokopijević Andreja

51. Protić Julijana

52. Radojević Luka

53. Rajšić Dušan

54. Simić Mile

55. Simić Radoslav

56. Simijanović Nikola

57. Srb Aleksandar

58. Sremac Sanja

59. Stajčić Milorad Mića

60. Stanisavljević Milan

61. Stanisavljević Negić Ivana

62. Stanković Miloš

63. Stevanović Ljiljana

64. Stojadinović Marija

65. Stošić Milan

66. Stošović Mihailo

67. Svečak Dragomir

68. Šiljković Milun

69. Šurlan Duško

70. Terzić Božo

71. Vasić Dragan

72. Vasić Milanka

73. Vasiljević Andreja Baćo

74. Vasiljević Miloš

75. Vuksanović Nevena



Izložba će biti otvorena za posetioce do 5. 06.2013. godine.



Proces sazrevanja naše savremene skulpture, kao samosvesne i autentične formacije  unutar savremene likovne umetnosti, јe relativno kratak, tek pola veka. Njegovo lociranje može se sa sigurnošću odrediti tek od druge polovine dvadesetog veka, pri tom ne zanemarujući činjenicu  da je deo kompleksne umetnosti  u bivšoj Jugoslaviji. Kao i u drugim likovnim disciplinama uočavaju se različiti izrazi, stilovi, principi i senzibiliteti.



Ipak je skulptura specifičan organizam, u čijim rubovima počiva njena primenljivost od spomeničke plastike do dodira sa dizajnom i arhitekturom, koji su u više navrata uticali da jenjava njena unutrašnja energija. I ne samo oni, Skoro u celom razvoju pratila ju je u kontinuitetu društvena, a naročito ekonomska kriza, koja je najviše atakovala na pojedinačnu skulpturalnu produkciju. Pored toga, revolucionarni avangardni imidž  postmodernizma, odnosno nove umetničke prakse privukao je veliki broj mladih umetnika, i kao da je skulptura postala manje privlačna. To se desilo u vreme kada su se povlačile sa scene velike vajarske figure (Ubavkić, Stijović), a zona uticajne sfere oslonila se na malobrojne vajare  koji su funkcionisali kao zasebni umetnički kredibilitet (Јevrić, Bešlić, Jančić, Basara, Logo i dr).

Veliki pomak desio se početkom osamdesetih  kada na scenu nastupa generacija čiju će okosnicu činiti upravo oni umetnici koji će kasnije biti profesori univerziteta i vrsni umetnici. Pomak se desio iznutra, kao posledica akumulirane energije. U tome je značajnu ulogu imalo priredjivanje bijenala skulpture u Pančevu, a potom delovanje vajarskih kolonija i simpozijuma (Beli venčac, Tera, Meander, Bakar). Od tada je ova savremena skulptura dobila obrise koje danas isčitavamo kao autentično i vitalno tkivo u našoj likovnoj umetnosti. Oslanjajući se na sopstvena iskustva,  unutrašnju energiju i naravno odličnim znanjem stečenim u veoma dobrom obrazovnom sistemu. Rasklopila se knjiga sa mnogobrojnim stranicama, različitih likovnih izraza od apstraktnih, geometrijskih, asocijativnih  i ekspresnih formi, od jednostavnih, prefinjenih i čistih  do onih dinamičnih, britkih i ekspresivnih oblika, od naracije do figuracije, od duhovitih, sarkastičnih do grotesknih   i britkih reakcija na savremeno društvo, kao i brojni prostori u kojima se istražuju odnosi unutrašnjeg i spoljnjeg, prostora, ambijenta, strukture, materije. 

Iako je to za teoriju i istoriju umetnosti ponosna činjenica, ne može se reći za dosadašnju izložbenu praksu. Naime, kada se priredjuju velike izložbe likovne umetnosti, sa svim likovnim disciplinama,  skulpturalna dela se postavljaju stihijski, popunjavaju prostor, odnosno vizuelno dekorišu taj prostor. Potrebno je da ta dela deluju, dišu i da se razmahnu u prostoru. Kao što se u novije vreme dogadjau velike, Pojedinačne i grupne   kreativne akcije  koje podstiču skulpturalnu produkciju, tako i priredjivanje izložbi skulptura koa oblik  adekvatne prezentacije,  je njena realna percepcija u aktuelnoj likovnoj umetnosti. 



Radmila Savčić


 



Datum objavljivanja: 13.05.2013.