Pretraga

Ovom izložbom na dan slave rudara, Sv. Prokopija, autor izražava zahvalnost svim radnicima tadašnjeg RB „Kolubara“, koji su uzeli učešće u realizaciji projekta.Sam projekat realizovan je od 2004. do 2006. godine. Reč autora o izložbi: "Uoči petog listopada 2000. zatekao sam se u Beogradu. Preko razglasa na ulici čuo sam informaciju da su rudari iz Kolubare u znak protesta stupili u štrajk. Nekoliko tisuća ljudi otišlo je rudarima dati podršku. Taj događaj je označio početak kraja Miloševićevog režima. Na simboličan način, obilježio je i kraj stoljeća i kraj socijalizma na prostorima nekadašnje SFRJ. Štrajk je imao veliku težinu, budući da se 50% cjelokupne električne energije u Srbiji dobija radom tog rudnika. Stoga su u tom trenutku rudari imali moć da utječu na političku promjenu u zemlji. Taj čin rudara ponovo je potvrdio činjenicu da radnici posjeduju snagu da mijenjaju društvene tokove, ukoliko tu snagu osvijeste i ukoliko su ujedinjeni u svojim namjerama. Inspiriran tim događajem, za beogradski Muzej suvremene umjetnosti odlučio sam napraviti site specific rad. Počeo sam razmišljati o monumentalnosti prizora i slikama iz perioda socijalizma koje veličaju ulogu radnika. Kada sam pri susretima sa rudarima razgovarao o umjetnosti, razgovor je uglavnom vodio u smjeru filma. Kusturičini filmovi sa elementima nadrealizma su za većinu njih bili pojam kreativne slobode i nešto njima blisko i prepoznatljivo. Sa vođom sindikata koji je učestvovao u organizaciji štrajka 2000.godine razgovarao sam o Wendersovom filmu „Nebo nad Berlinom“ i taj film je postao ključ za čitanje ovog rada. Anđeo silazi među ljude i zatiče druge anđele koji su sišli prije njega u želji da pomognu čovječanstvu. Budući da su odlučili ostati na zemlji, takvi anđeli se odriču krila i besmrtnosti i postaju rudari. Naslov rada upućuje na paradoksalnu situaciju koju smo živjeli tijekom devedesetih na ovim prostorima: s jedne strane rudari, usprkos svom mukotrpnom i poštenom radu, uz egzistiranje na rubu siromaštva, ostaju čistih ruku i čiste savjesti, dok, s druge strane, političari i čitav vladajući sistem, koji bi trebali biti uzor, „najbolji od najboljih“, zbog nasilja koje sprovode nad pučanstvom, zbog svoje pohlepe i prljavih malverzacija, zapravo bivaju ukaljanih ruku i obraza."

Igor Grubić Biografija: Rođen je 1969. godine u Zagrebu. Studirao na Akademiji dramskih i likovnih umjetnosti u Zagrebu. Kao multimedijalni umetnik stvara od početka ’90ih. Njegov rad obuhvata umetničke intervencije u javnom prostoru, performanse, fotografiju i video radove. Od 2000. godine radi kao producent i autor dokumentaraca, televizijskih reportaža i društveno angažovanih reklama. Svoje radove prezentovao je u mnogim međunarodnim institucijama i na raznim manifestacijama. Višestruko nagrađivan. NAGRADE: Nagrada za najbolju montažu za film Spomenik, 24 Dani hrvatskog filma, 2015 Nagrada Likovna kolonija Rovinj, Zavičajni muzej, Rovinj, 2014 Nagrada Arte Fiera Bologna, 2014 Nagrada Milano art fair, Galerija Laveronica za najbolju izložbu, 2012 1. nagrada T-HT kolekcija, Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, 2010 2. nagrada 43 Zagrebački salon, 2009 1. nagrada Dokumenti, HDLU, Pula, 2007 1. nagrada Likovna kolonija Rovinj, Zavičajni muzej, Rovinj, 2007 2. nagrada Pasionska baština, HDLU, Zagreb, 1998 2. nagrada 33. Zagrebački salon, 1998 Živi i radi u Zagrebu.