Umetnik

J. M.

Prati umetnika

Pretraga

Berlinska soba

Berlinska soba - umetnici iz Jugostične Evrope koji žive u Berlinu. Izložba traje od
16. februara, do 11. marta, 2012. Otvaranje: 16. februara, 19. časova u Umetničkom paviljonu "Cvijeta Zuzorić", Mali Kalemegdan 1, Beograd.

 



Izložba "Berlinska Soba" predstavlja dela umetnika sa Balkana, koji žive i rade u Berlinu. Njihove fotografije, skulpture i video radovi odražavaju dijalog umjetnika sa starom i novom domovinom, kao i napetost između sadašnjosti i prošlosti. Berlin je jedan od najaktivnijih evropskih gradova sa međunarodnim ugledom u pogledu umetničke avangarde. Srazmerno tome, Balkan predstavlja domovinu mnogih, važnih umetnika, koji uživaju međunarodni ugled. To je situacija koja često proizilazi iz okolnosti koje se odnose na restruktuisanje u ovoj regiji i njene posledice. Taj međuprostor trajnog prelaznog stanja između dva sveta predstavlja u nekom pogledu "Berlinsku Sobu".



Kuratorka Birgit Hoffmeister okuplja na svojoj izložbi koja putuje celom Evropom, radove sledećih umjetnika:

Silva Agostini (Albanija)

Maja Bajević (Bosna i Hercegovina)

Šejla Kamerić (Bosna i Hercegovina)

Kristina Leko (Hrvatska)

Dan Mihaltianu (Rumunija)

Tanja Ostojić (Srbija)& David Rych (Austrija)

Milovan Destil Marković (Srbija)

Yorgos Sapountzis (Grčka)

Evanthia Tsantila (Grčka)

Nasan Tur (Turska)

Mariana Vassileva (Bugarska)



Otvaranju izložbe u Beogradu prisustvuju: Tanja Ostojić, Milovan Destil Marković i Dan Mihaltianu kao i kuratorka izložbe Birgit Hoffmeister. Izložba je pre Beograda bila prikazana u Solunu, Bukureštu, i Sarajevu. Nakon prezentacije u Beogradu ide u Bugarsku (Plovdiv) i u Zagreb.



Berlinska soba tipična je za kuće bogatog građanstva u Berlinu krajem 19. i početkom 20. veka. Ta prostorija izduženog oblika povezivala je pročelje kuće, rezervisano za gospodu, sa sporednim i dvorišnim zgradama, u kojima je boravila posluga. U njoj su domaćini primali goste, a istovremeno im je služila i kao dnevna soba i kao glavna prostorija u kući. Bila je osim toga i prolazna soba, pa su je stanari koristili da dođu do drugih prostorija. Uloga berlinske sobe vremenom se, međutim, promenila. Njena se namena „demokratizovala“, ali nikada nije prestala da bude mesto susreta svih ukućana.



http://www.goethe.de/ins/cs/bel/kue/bku/sr8569976v.htm (srpski)


 



Datum objavljivanja: 10.02.2012.