Umetnik

J. M.

Prati umetnika

Pretraga

35. Saziv sopoćanskih viđenja

U utorak, 7. juna u 19 sati u Galeriji Feniks otvara se izložba 35. Saziva sopoćanskih viđenja - Duhovne lestve - put u visine". Izložba traje do 18. juna, 2011. godine.

 


"U radu likovne kolonije "Sopoćanska viđenja" učestvovala sam u selekciji Svetlane Isaković , Mirjane Živković 1987. i Jasmine Tutorov 1997. godine. Ovoga puta, u odgovornoj ulozi selektora 35. saziva, pristupila sam sa namerom da doprinesem zajedničkom likovnom promišljanju na prostoru posebne sublimirane energije i lepote. Na formiranje moje ljubavi prema duhovnom, kao i kod mnogih  umetnika, uticali su vizantijski biseri poput Sopoćana.


Dok ekipe svetskih umova nastavljaju lov na "Bolju česticu", glavna postrojenja im se kvare zbog ljudske greške, čovek pada usled nepoštovanja najosnovnijih zakona prirode i života, usamljeni umetnik traži izlaz iz uprljanog sveta. Globalizam spaja i menja, proizvodi hibride i briše uporišta.


Imala sam u vidu da tema bude dovoljno sveobuhvatna, motivaciona, da u naznakama otvori put slikama iz umetnikove svesti kao i refleksima sa  stvarnog terena. Tako su učesnici 35. saziva  radili pod okriljem teme "Duhovne lestve - put u visine". Suština boravka izabranih umetnika u likovnoj koloniji "Sopoćanska viđenja"  je da stvaraoci različitih generacija, poetika i sredina, iz zemlje i inostranstva, u eri interneta i socijalnih mreža  direktno komuniciraju doprinoseći likovnoj dimenziji duhovnosti. Moguće tretiranje kulturne i istorijske memorije, utemeljene  u  duhovnosti i multikulturalnosti , čini da prisustvo stvaralaca utiče na realnost i istinu. Moje kolege sudbinom umetnosti upućene  na bogate  prostore duha, delima čiste dušu, doprinose široj katarzi, duhovne lestve oslanjaju na drevne zidove Sopoćana. 


Kuda duhovnim lestvama? Put vodi do rajskih boravišta, do teško dostižnog čistog duha, dok svako sopstvenim lestvama nosi genetski kod, prepreku jednu za drugom savladava. Uz nužnu obdarenost najvišeg svojstva, putujući lestvama, simbolom visine, postepenog uzdizanja, umetnička praksa teži mudrijem, potvrđuje izvore sopstva s osećanjem savremenosti. Na autorima je izbor elemenata, misaone i tehničke građe dela, prema svom genetskom kodu  i senzibilitetu. Okušavanje na Sopoćanskim  lestvama bio je uzbudljiv izazov za učesnike 35. likovne  kolonije.


Svi učesnici su ranije potvrđeni zapaženim profesionalnim rezultatima. Stefan Boškov (Stefan Bozhkov) svedenom formom i sublimiranom konturom Bogorodice sa sinom i same Svete majke, sugeriše dimenziju metafizičkog i nadrealnog sadržaja. Čist prostor pogođen hicima nije "pucanj u prazno",  već ukazivanje na osetljivost i ranjivost duhovnih uporišta. Na slikama Jarmile Vešović sa klajnovsko plavom i zlatnom bojom prisutan je dvorski srednjevekovni sjaj i neka čudesna svetlost.Poseduju smirenu kontemplativnu sabranost, lirsku tananost i oplemenjeno slikarsko polje. Udaljene od svakodnevnice, eteričnim formama evociraju uspomene i nostalgično uzdižu trag graditelja. Na poliptihu Renate Kristin (Renate Christin) kuća je matrica staništa, posebna  jedinica prostorne i simbol objedinjene vrednosti. Kuće sa velikom crvenom okućnicom iz koje izrastaju  kontrastna plavetnila spoljnih zidova su neobičan primer projektantske slobode i poetike slikara graditelja. Godran Nikolić poseduje izvornu sklonost ka izlivu bujne slikarske energije, linearnim snopom ostvaruje trag, gotovo cepa prostor i slika postaje izraz jednog gesta. Vrši transmisiju senzacije i lišava delo njegove dotadašnje veze sa predmetnim svetom. Izabrao je motiv maske koji mu omogućava učitavanje značenja a zatim mu je on podloga za likovnu simboličku poetiku. Gordana Olujić emotivnim nabojem ostvaruje pohvalu rukama - fragmentu  ljudskog tel. Koristi razne vrste flizelina kao slojevitu podlogu za linearni crtež od konca i druge forme manipulacije tekstilnim materijalom (prošivanje, vezivanje, štepanje). Ukomponovani brojevi daju humorni ton  i ostavljaju prostor za tumačenje.  Miloš Sibinović, rafinirani grafičar i slikar lirskog izraza, suptilnim hromatskim harmonijama povezuje tradicionalna sredstva i savremeni izraz, ostvaruje svetlosnu i kolorističku orkestraciju. Razigrane akvarelske vizije, prozirni nepravilni  oblici su  spontano nastali  na konturama upijajućeg papira. Delo Noe Trajster (Noa Treitster) ima funkciju aktivne forme. Uz prethodno lično upoznavanje i pribavljanje podataka, autorka šire zahvata kontekst. Pešačeći svaki dan tokom trajanja  saziva, kao hodočasće od Sopoćana do Novog Pazara, obilazila je i usput otkrivala, proširivala i provetravala iskustva. Povezivala je društvene probleme i prostorne forme, kao grad - priroda, javno dobro - priroda.Pažnju su joj privukle nedovršene kuće, napušten ribnjak Zadruge  "Vojin Popović", štrajk i bespomoćno čekanje radnika da se okonča njena neuspela petogodišnja privatizacija. Muriz Čoković obradom pejzaža čiju prostornost izvodi pomoću  beline i tamnije plave, kontrastom daje višeznačnost i sugeriše želju za otkrivanjem njegove uznemirenosti. Poetika pejzaža postaje delotvorna za celokupan kontekst. Na platnima Jelene Šalinić igračka upisana u autonomno, razigrano snažno likovno  polje izranja iz sveta sećanja, vrednih stvari i događaja. Likovna funkcija vizuelizovanja lutke Crvenkape je akcentovanje ishoda konačnog  spasa od zla i nade za umetnike i umetnost, idealizovana uspomena sa vremenskom distancom pretvorena u koncept.


Vladar je zidao zadužbinu kojoj će narod u pohode dolaziti, kao građevinu kadru da odoli udarcima vremena. Nema zida koji se ne može srušiti ili duhom i mislima  nadograditi. Slikarsko i graditeljsko svojstvo Sopoćana  sraslo  u jedinstven kulturni  pejzaž i izvorište novih kreacija, inspirisalo je okupljene  učesnike 35. saziva likovne kolonije i ostavilo trag na novonastalim delima .


Zahvaljujem se svim autorima, institucijama i pojedincima koji su doprineli uspehu ove manifestacije." 


Autor koncepta i selektor saziva  mr Leposava Milošević Sibinović


 


Učesnici:


Stefan Boškov (Bozhkov)1961. Panagiurište, Bugarska. Završio Umetničku školu u Kazanlaku. Samostalne izložbe, izbor: Galerija „Ppogres“, Beograd, Galerija „Mali likobni salon“, Novi Sad, Bugarski kulturni  centar, Bratislava, Slovačka, Stara biblioteka, Banska Bistrica, Slovačka, Moskva, Manjež, Rusija. Živi i radi u Sofiji.


Jarmila Vešović , 1954. Cetinje. Osnovne i postdiplomske studije slikarstva završila na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Specijalizacija na Ecole Nationale Superieure des Beaux - Art u Parizu. Samostalne izložbe, izbor: Galerija  „Atrijum“  Biblioteke grada Beograda, Umetnički paviljon „Cbijeta Zuzorić“, Beograd, Muzej u Le Kato – Kambreziju. Živi i radi u Parizu.


Renate Kristin (Renate Christin), Regensburg, Nemačka. Završila Intern. Summeracademien  der Bildenden Kunst u Salcburgu i Milštatu. Samostalno izlagala u Nemačkoj,  SAD, Australiji, Francuskoj, Italiji, Austriji, Čečeniji,  Luksemburgu, Srbiji. Dobitnik Nordgan - nagrade za umetnost. Živi i radi u Regensburgu, Nemačka.


Gordan Nikolić , 1951. Novi Pazar. Diplomirao i magistrirao na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Samostalne izložbe, izbor: Galerija „EAST WEST”, London,  Dom kulture, Ivanjica, Galerija Fakulteta likovnih umetnosti, Beograd, Galerija „Cepter“, Beograd, Galerija „Haos“, Beograd.  Radi na FLU u Beogradu. Živi u Beogradu .


Gordana  Olujić Đošić, 1951. Beograd. Završila Fakultet primenjenih umetnosti, odsek tekstila  u Beogradu. Samostalne izložbe, izbor: Harbourfront Centre, Toronto, Latcham Gallery,  Toronto,  „And Yet“ 1313, Toronto, Centar za proučavanje kulturnog razvoja , Beograd.  Živi i radi u Torontu, Kanada.


Miloš Sibinović , 1984, Beograd. Diplomirao  na FPU, odsek grafički dizajn u Beogradu, usavršavao se u agenciji  Lamtar u Parizu, specijalizirao na FDU, odsek reklama i mediji  u Beogradu. Samostalne  izložbe (izbor): Galerija „Feniks“,  Beograd, Galerija „Maržik“,  Kraljevo , Salon Doma kulture, Čačak, Muzej u Boru. Živi i radi u Beogradu.


Noa Trajster (Noa Treister), 1966, Tel Aviv, Izrael. Kao umetnica i kustos promišlja društveno-ekonomsko-politička pitanja. Završila Akademiju umetnosti Besalel u Jerusalimu i trenutno doktorira na odeljenju za umetnost i komunikacije na European Graduate School u Švajcarskoj. Sada živi u Beogradu i radi u Srbiji.


Muriz Čoković, 1945, Sjenica. Završio Fakultet likovnih umetnosti, slikarski odsek u Prištini. Priredio sedam samostalnih i učestvovao na oko sedamdeset kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik  Nagrade Likovne akademije 1986, 1988. i 1989. Živi i radi u Novom Pazaru.


Jelena Šalinić,- Terzić , 1976. Kraljevo. Završila redovne i postdiplomske studije slikarstva na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Samostalne izložbe, izbor: Galerija ULUS-a, Beograd, Umetnička galerija ,Kruševac, Galerija Kulturnog centra , Požega, Galerija „Blok“ , Novi Beograd,  Galerij „Kolarac“, Novi Beograd, Narodni muzej, Kraljevo. Živi  i radi u Kragujevcu  Kraljevu.      


               


Portfolio Galerija Feniks


 


Datum objavljivanja: 01.06.2011.