Umetnik

J. M.

Prati umetnika

Pretraga

28. Čukarički likovni salon

24. decembar u 19 časova do 12. januara 2016. godine, Galerija '73, Požeška 83a, "28. Čukarički likovni salon".

Foto: Aleksandrija Ajduković



 


"Galerija '73 dvadeset osmi put priređuje Čukarički likovni salon koji je više puta menjao koncepciju. Ovogodišnji članovi njenog Saveta vratili su ga prvobitnoj zamisli. Zato ove godine on više nije sužena autorska izložba, određena voljom selektora, nego pregled najnovijih dostignuća uglednih umetnika koji su životom, stvaranjem rođenjem ili na neki drugi način povezani sa Čukaricom. Ova velika beogradska opština nekada je teritorijalno pripadala ataru sela Žarkovo, poznatom i po slikaru Dušanu Vlajiću po kojem se zove ulica na Julinom brdu, nedaleko od one sa imenom akademika Mihaila Valtrovića, upravnika Narodnog muzeja, zaslužnog za utemeljenje i razvoj savremene muzeologije kod nas.

Banovo brdo, središte Čukarice, dobilo je ime po Matiji Banu, poznatom književniku, političaru i ocu prve žene slikara rođene u Srbiji. Njegova ćerka Poleksija, udajom za Stevu Todorovića – značajnog srpskog slikara i osnivača prve slikarske škole u Beogradu, ne samo da je promenila prezime nego i svoj talenat podredila muževljevom. Za razliku od oca i supruga, ona nema ulicu sa svojim imenom na Čukarici, a morala bi da je dobije. Stanovnici ovog nekada radničkog naselja mogu da se ponose što mala ulica, koja spaja Požešku i Gogoljevu, nosi ime jedinstvene, neponovljive i nedostižne Nadežde Petrović, druge žene slikara rođene u Srbiji  i odmah najznačajnijeg srpskog umetnika. Ona je početkom XX veka uradila vrlo značajna dela u Košutnjaku, Adi i, posebno, Resniku.

Trebalo bi mnogo prostora da se pomenu svi koji su genijus loci i gostoprimstvo Čukarice koristili za svoje stvaralaštvo, ali i doprineli da se ona po njima pročuje. Jedan od njih bio je i Igor Vasiljev, sin ruskih emigranata, darovit slikar koji je prvi sebi sagradio atelje na Adi Ciganliji i obrađivao motive sa Save, iz Košutnjaka i Žarkova, a Galerija '73 mu se odužila retrospektivnom izložbom. Sada u ateljeima na ovom poznatom rečnom ostrvu, kao i onima na kraju ulice Mira Popare, rade umetnici koji su žitelji drugih beogradskih opština. Zanimljivo da su na Čukarici duže ili kraće stanovali ili našli mir za stvaranje vrlo značajni umetnici, pomenimo samo Iliju Kolarevića, Matiju Vukovića, Sinišu Vukovića, Dragoša Kalajića, Radomira Damnjanovića Damnjana i Todora M. Stevanovića, svevremenika Društva srpskih umetnika Lada, čiji je predsednik Aleksandar Đurić stanovnik Čukarice, a nekadašnji predsednik i doživotni počasni predsednik Bela St. Pavlović bila ljubitelj Košutnjaka. Ona je u ovoj šumi naslikala nekoliko dragocenih slika, među njima jednu sa figurom svog prijatelja Ive Andrića. Ne smemo da zaboravimo ni istoričare umetnosti sa Čukarice počev od Miodraga Kolarića preko članova porodice Đurić do Dinka Davidova, Đorđa Kadijevića i mnogih drugih. Zato se nadamo da je delatnost Galerije '73 jezgro budućeg savremeno koncipiranog muzeja, ispunjenog dokumentima, fotografijama, filmovima, umetničkim predmetima, tragovima humanističkog trajanja i dometima uglednika i ustanova kulture sa Čukarice.

Sigurno bi prikaz umetnosti na Čukarici bio širi da su se odazvali svi pozvani autori. Ipak, i ovaj uzorak pruža dovoljno za sagledavanje umetnosti na njenoj razuđenoj teritoriji, istovremeno u Srbiji i svetu. Trideset šest ekspoanta ovogodišnjeg Čukaričkog likovnog salona upućuje u estetska i poetska opredeljenja isto toliko umetnika različitih generacija, koji su vrlo aktivni u likovnom životu Beograda i Srbije. Većina je ovenčana prestižnim nagradama i priznanjima. Pojedini su likovni pedagozi, nekadašnji ili aktuelni profesori na fakultetima likovnih umetnosti u Beogradu, Novom Sadu i Trebinju. Dvanaest slika, jedan mozaik, osam skulptura, dva crteža, četiri grafike, šest digitalnih printova, asamblaž, dve instalacije i video rad pokazuju svestranost autora zainteresovanih za tradicionalne discipline, ali i onih koji tragaju unutar tzv. proširenih medija i ne odriču se likovnosti. Smatramo da je taj spoj proverenih vrednosti i neprekidne potrebe za otkrivanjem novih postulata odlika ovogodišnjeg Čukaričkog likovnog salona, odlika koja obećava njegovo trajanje i obaveže buduće učesnike da teže dosezanju vrhunskih rezultata."   (Ljubica Miljković)


Učesnici ovogodišnjeg Salona su: Mile Jelesijević, Branimir Karanović, Nemanja Lađić, Mina Rakidžić, Aleksandar Đurić, Dimitrije Pecić, Petar Radlović, Miodrag Miško Pavlović, Srba Travanov, Predrag Ferdo Mikalački, Gordana Ivetić, Milan Kulić, Savo Peković, Dragan Čolaković Šilja, Žarko Bjelica, Nikola Vukosavljević, Vesna Knežević, Radomir Knežević, Ivan Pavić, Olivera Gavrić Pavić, Milica Stevanović, Vlastimir Mikić Volcano, Ivana Vidić, Aleksandrija Ajduković, Marko Kalezić, Nadežda Markovski, Dragan Stanković, Miodrag Stanković i Nina Stanković, Renata Trifković, Veljko Vujačić, Bogdan Vukosavljević, Boris Zečević, Igor Stepančić, Miodrag Dimitrijević, Nikola Kolja Milunović, Željka Momirov.


 


 



Datum objavljivanja: 21.12.2015.