Umetnik

J. M.

Prati umetnika

Pretraga

10 godina scenografije i kostimografije

Muzej grada Beograda i Udruženje likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije organizuju izložbu Sekcije za scenografiju i kostimografiju ULUPUDS-a, "Deset godina scenografije i kostimografije / 2000-2009". Četvrtak 26. novembar 2009. u 19 časova Konak kneginje Ljubice.

 


Na postavci "Deset godina scenografije i kostimografije"  će biti  izloženi realizovani kostimi, scenografije, skice, fotografije, makete, video radovi i slajd projekcije iz sedamdesetak pozorišnih predstava, igranih filmova, TV serijala, TV emisija, performansa i  multimedijalnih projekata izvedenih u poslednjih deset godina.


Na ovoj postavci će publika moći da u radovima 39 umetnika: Angelina Atlagić ( Eurosong 2008. ), Milanka Berberović ( Hofmanove priče ), Bojana Nikitović ( Nova stradija ), Miodrag Tabački ( Turandot ), Geroslav Zarić ( Vesele žene vindzorske ), Maja Mirković ( Burleska o grku ), Lana Cvijanović ( Kandid ), Boris Čakširan ( Crni Gruja ), Ljiljana Petrović ( Turneja ), Zora Mojsilović (Dokle ? ), Ksenija Terzović ( Čarlston za Ognjenku ), Jelena Stokuća ( Derviš i smrt ), Igor Vasiljev ( Tri sestre ), Aljoša Spajić ( Na terapiji ), Siniša Ilić ( Lažeš Melita ), Marija Kalabić ( Svinjski otac ),  Milica Bajić Đurov ( Plinska svetlost ),  Ružica Ristić ( Hofmanove priče ), Mladen Tušup, Jelena Milić Zlatković ( Crno jagnje ), Zora Davidović ( Jovča ), Aleksandar Zlatović ( Trubadur ), Maja Sole ( Miladinova čarobna lampa ), Jasmina Ješić ( Brilijantin ), Dejan Pantelić ( Miris kiše na Balkanu ), Jasna Dragović ( Karavađo ), Dragica Laušević ( Dekameron ), Aleksandar Veljanović ( Čitulja za Eskobara ), Tamara  Jovanović ( Patafizika ),  Vesna Štrbac ( Rodoljupci ), Vladislava Munić ( Amselfeld ), Jelena Perišić ( Priča iz Vilinske šume ), Ljubica Milanović ( Metro ), Milica Grbić ( Bajka o zmaju Damojedu ), Margareta Jovanović ( Duplo dno ), Snežana Šimić (  Kabare ), Jelisaveta Tatić – Čuturilo ( Sva ta ravnica ), Dušica Knežević ( Medeja ) i Ivana Vasić ( Oliver Tvist ).


Maja Škaljac Stanošević, kustos izložbe


 


Tvorci scenske likovnosti Srbije u prvom desetleću novog milenijuma


Deset godina umetničkog stvaranja možda deluje skromno kao jubilej, a pogled koji taj period nastoji da obuhvati - bez većih pretenzija. Međutim, usredsređen na likovno oblikovanje pozorišne/filmske scene, uključujući i izgled aktera u njenom prostoru, on će osvetliti vrtlog unutar pravog lavirinta zbivanja, nalik organizaciji užurbanog mravinjaka. Zahvaljujući izložbi, deo tog lavirinta oživljava u specijalizovanoj vizuri.

Bez namere da bude selektivna, ova izložba predstavlja decenijski segment neprekidnog stvaralačkog procesa i delatnosti članova Sekcije scenografa i kostimografa ULUPUDSa, bez čijeg autoritativnog prisustva nijedna scena ne bi imala svoj karakter. Ona je dokument od prvorazrednog značaja, jer u jednom prostoru sabira deset godina života većine scena u našem gradu, u čitavoj našoj zemlji. Nudi uvid u različitost stilskih opredeljenja i shvatanja, u prilagođavanje i promene, u primenu, stilizaciju ili potpuno odbacivanje tradicije i primerenih estetičkih principa.  Zato omogućava i neophodno analitičko sondiranje scenskog sveta čudesa, čiji imaginativni kreatori stvaraju aluzije na život i iluzije na temu njegovih istina.

Predstavljanje najboljih ostvarenja preko trideset izrazito aktivnih umetnika scenografije i kostima tokom proteklog desetleća, veoma je ozbiljna, štaviše ekskluzivna prilika da se pred radoznalošću, podjednako i laika i stručnjaka, otvori presek množine slojeva i omoguće još neki zanimljivi uvidi: u saradnju dveju generacija - profesora i bivših studenata, ili saradnju među umetnicima generacijski manje drastičnih razlika, ali uz određen hijeratski odnos u oba pravca, u saradnju jednakih, bilo da su u pitanju dobro poznati stvaraoci, ili tek početnici, u rad ustaljenih tandema scenograf-kostimograf, koji iz predstave u predstavu funkcionišu kao jedinstvena misao. Veoma važan sloj se odnosi na opredeljenje pojedinaca između dve scene, pozorišne i filmske, ili na podjednako prisustvo na obe. Kao što nije mala razlika u pristupu pri opredeljivanju za scenu namenjenu deci, ili odraslim gledaocima. Bilo da se, u bilo kom slučaju, radi o izazovu različitog kreativnog odgovora, ili, što nikad nije zanemarljivo, o poštovanju ponude za posao. Novi sloj otkriva likovno-scenska rešenja, koja nisu uvek uobičajena, ali niti jedinstvena kao pojava, kada jedan umetnik/umetnica objedini svojim ostvarenjima oba zadatka, i scenografski i kostimografski. 

Uloga scenografa i kostimografa u oblikovanju karaktera predstave, ili filma, ne samo da je od suštinskog značaja, već je njihov doprinos nezaobilazan. Predstave nisu samo reč i gluma, već i pojavnost scene i aktera na njoj. Elemenat učešća u strukturi ovog slojevitog jedinjenja duboko je i nerazdvojno isprepleten sa sadržajem, motivima i rediteljskom misli. Međutim, uobičajeno je da se taj elemenat izdvojeno osvetli jedino u slučaju, kada neko poželi ili ima zadatak da se posebno osvrne na uspešnost likovnog doprinosa. Prateći pozorišnu ili filmsku kritiku, svedoci smo da se skoro bez izuzetka ovim stvaraocima posvećuje samo jedna rečenica, najčešće bez i jednog jedinog epiteta, koji bi makar elementarno ukazao na postignuće sklada sa svim važnim gradivnim sastojcima jedne predstave ili filma.

Postavlja se veoma ozbiljno pitanje: da li kritika smatra taj doprinos manje važnim, ili je nedorasla za realnu procenu na polju složene likovnosti scene? Nije nam namera da na ovom mestu odgovaramo na tako teško pitanje, međutim, neizostavno treba podvući kako složeni likovni okvir za scenske sadržaje - ostvarenje velikog napora i višeslojnih saglasja među njegovim stvaraocima - predstavlja vizuelni reper gledaocu, neophodno polazište pri upamćivanju celine scenskog događaja. Reči izgovorene na sceni neosporno imaju snažan intelektualni odjek u svesti gledaoca, ali njihov eho stabilizuje upravo slika, darujući sećanju konačan oblik. Ovakav rezime obavezuje na sagledavanje izložbe kao rečite poruke, ali i poduke.




Vesna Todorović


 


Portfolio Muzej grada Beograda


 


 


 


Datum objavljivanja: 24.11.2009.