Umetnik

Ignjat Job (1895 - 1936)

Prati umetnika

Pretraga

Biografija


Rođen je 1895. godine u Dubrovniku. U Dubrovniku je pohađao školu, koju je prekinuo 1910. godine. Godine 1912. uhapšen je i osuđen na mesec dana zatvora zbog uvrede Njegovog Veličanstva (zajedno sa mladim jugoslovenskim nacionalistima).

Pripadao nacionalnoj, protivaustrijskoj struji dalmatinske omladine. Hapse ga 1914. godine i smještaju u zatvor u Šibeniku, a kasnije u duševnu bolnicu. Boravak u mentalnoj ustanosvi izvršiće veliki uticaj na Ignjata Joba i njegovu umetnost.

Godine 1917. dolazi u Zagreb gdje se upisuje u Višu školu za umjetnost i umjetni obrt. Neko vrijeme boravi u Rimu i na Kapriju. Od 1921. do 1925. napravio je nekoliko portreta i mrtvih priroda u naturalističkom stilu.

Godine 1923. oženio se Živkom Cvetković. U to vreme je živeo na Lopudu, a zatim, od 1924. i u Beogradu, gde se družio sa tamošnjim slikarima - modernistima, najviše sa Petrom Dobrovićem.

Godine 1925. oboleo je od tuberkuloze pa je leto proveo na Ovčaru, pa se potom sa porodicom preselio u selo Kulinu ispod Jastrepca nedaleko Kruševca. Tamo je, u malom formatu, po sećanju obrađivao primorske teme. U Kulini mu je umrla i tek rođena ćerka.

Godine 1927. je u Šibeniku, a od 1928. u Supetaru gde polako njegov stil počinje da liči na stil Van Goga. Naredne, 1929. godine, imao je prvu samostalnu izložbu u Splitu koja je privukla puno pažnje, ali je izazvala i negativne reakcije. Njegova sledeće samostalna izložba u Galić salonu u Splitu pokazala je da se njegov stil razvio ka ekspresionizmu.

Između 1934. i 1935. živeo je u Beogradu i Zagrebu, a zatim i u Supetaru. Umro je 1936. godine u Zagrebu.

Najznačajniji deo opusa ostavio je Supetara na Braču. Slika mediteranski pejzaž, motive Supetara, ribarske zabave, ređe portrete i aktove. U početku su mu slike secesijski stilizovane, a zatim se priklanja fovističkom načinu i ekpresionističkom koloritu.