Umetnik

Đorđe Krstić (1851 - 1907)

Prati umetnika

Pretraga

Biografija


Đorđe Krstić rođen je u Vojvodini, u Staroj Kanjiži, 1851. godine. Završio je Likovnu akademiju u Minhenu 1881. godine. U Minhenu nastaju dela koja radi pod uticajem nemačkog realizma, kao što su Utopljenica, Anatom, Rastanak i druge. Za svoju sliku Anatom bio je nagrađen nagradom minhenske akademije.

Između 1881. i 1883. putovao je po Srbiji, slikajući pejzaže sa Kosova polja, iz okoline Čačka, Leskovca, a slika i srednjevekovne srpske manastire poput Studenice i Žiče. Među njegovim pejzažima ističe se slika Babakaj.

Godine 1884. postao je član Srpskog učenog društva, a 1892. počasni član Srpske kraljevske akademije.

Bavio se i religioznim slikarstvom. Oslikao je ikonostase u niškoj Sabornoj crkvi, Čurugu, Lozoviku, Starom Adžibegovcu. Njegove slike za niški ikonostas, posebno predstava Smrt kneza Lazara, izazvale su u srpskoj kulturnoj javnosti značajnu raspravu, tzv. "polemiku o pravoslavnosti" u kojoj je učestvovalo sveštenstvo niške crkve, ali i Mihailo Valtrović, Steva Todorović i druge istaknute ličnosti. Ove ikone stradale su u požaru u kojem je izgorela i Saborna crkva u Nišu.

Krstić se, zajedno sa Pajom Jovanovićem i Urošem Predićem, smatra jednim od najznačajnijih predstavnika realizma u srpskom slikarstvu, ali je njegov stil anticipirao neke inovacije koje će sazreti tek u modernoj umetnosti 20. veka.

Krstić je umro 1907. godine u Beogradu.