Umetnik

Balša Rajčević (1941)

Prati umetnika

Pretraga

Svetlost i energija

... Individualno je opredeljen ka čistoj formi, pa ga to definiše kao skulptora po čemu je i poznat. Osim skulptura minimalističkog arta bavi se izradom asanblaža od industrijskih cevi, kolažom, akvarelom, slikarstvom i mobilima konceptualne umetnosti (novinski materijal). Rajčevićeva suština rada jeste u anamorfozama koje su prisutne u celom opusu i na svim izložbama. Umetnikove anamorfoze su 1978. god. u Kulturnom centru u Beogradu proglašene najboljom izložbom godine. Postavka anamorfoza je isto minimalistička kao da je cela izložba jedno delo ili kako umetnik kaže „kolekcija“ u kojoj je sprovedena jedna ideja. Opus anamorfoza obuhvata 50 objekata koji su potpuno konceptualno izvedeni.

Umetnik koristi kao početak za izvođenje celokupne ideje Euklidovu geometriju, zatim je izlaže uticaju zamišljene energije (npr. toplotne) i prevodi je iz jednog stanja duha u drugo materijalno stanje koje je evolutivno, emotivno. Sve Rajčevićeve skulpture su bojene. Boja ima svhu da označi razliku između realistične i apsraktne forme. Ona je programski osmišljena i potencira prelazak iz jedne u drugu formu. On simbolistički koristi boju da ekspresivno dočara formu. Ceo postupak je sproveden prema konceptu. Njegova skulptura je minimalistička po realizaciji i ekspresivna po izrazu. Rajčević uvodi momenat amorfnog kroz razvoj od klasične forme do vajarski slobodne. Umetnik te forme zove „školska učila“. U njima ima i asocijacija na industrijsku proizvodnju. A ton njegove umetnosti je izrazito angažovan, u suštini jako ironičan, aktuelan i prisutan; ima filozovsku poruku, koja sadrži skepticizam moderne prema savršenstvu i lepom...

mart-april 1995. (izvod teksta) „Vračarski glasnik“
Marina Pipan
Datum objavljivanja: