Javno vođenje kroz izložbu "Žudnja za stvarnim. Savremena Austrija" i razgovor sa Karin Cimer, kustosicom izložbe u subotu, 12. maja 2012. godine u 13. časova. Javno vođenje biće na engleskom jeziku.
Foto: Ivan Petrović
Umetnici: Iris Andrasek (Iris Andraschek) / Katrin Bolt (Catrin Bolt) /  Adrijana Černin (Adriana Czernin) / Jozef Dabernih (Josef Dabernig) /  Judit Fegerl (Judith Fegerl) / Rajner Gamsjeger (Rainer Gamsjager) /  Mihael Goldgruber (Michael Goldgruber) / Nilbar Gires (Nilbar Gires) /  Marija Hanenkamp (Maria Hahnenkamp) / Zigi Hofer (Siggi Hofer) / Mihael  Hefner (Michael Hopfner) / Franc Kafer (Franz Kapfer) / Leopold Kesler  (Leopold Kessler) / Ulrike Kenigshofer (Ulrike Konigshofer) / Hubert  Lobnih (Hubert Lobnig) / Bele Marks (Bele Marx) / Ana Miterer (Anna  Mitterer) / David Moizes (David Moises) / Bernd Opl (Bernd Oppl) /  Margerita Spilutini (Margherita Spiluttini) / Ester Stoker (Esther  Stocker) / Hanes Cebedin (Hannes Zebedin)
Izložba "Žudnja za stvarnim"  predstavlja dela austrijskih umetnika koji  istražuju različite modele realnosti; pojam realnosti predstavlja  okosnicu njihovog rada. Izložba u fokus stavlja subjektivno doživljenu  stvarnost, insceniranu stvarnost, ali i mogućnost razvijanja  alternativnih rešenja i prostora za nju, te njihovo suprotstavljanje  individualnim poimanjima realnog.
Zato su danas pitanja realnosti i istine tako presudna? Estetska  proizvodnja u raznim disciplinama umetnosti često je na različite načine  povezana sa dešavanjima u polju političke borbe. Umetnici poput Nilbar  Gires, Marije Hanenkamp, Franca Kafera, Leopolda Keslera, Huberta  Lobniga i Hansa Cebedina uvode nas u problematiku društvene kritike,  odnosno, rodne politike. Oni dovode u pitanje zavodljivu silu vlasti i  moći u našem društvu; oni proizvode "političku umetnost"  i artikulišu   identitete austrijske kulture iz nove i kritičke perspektive. Ovi  umetnici pokreću pitanja o odnosu između umetnosti, realnosti i  politike, na taj našin proširuju i razvijaju i u svojim delima, i samu  realnost.
Inscenirana realnost, te realnost kao konstrukt, pitanja su kojima se  bave Iris Andrasek, Katrin Bolt, Rajner Gamsjeger, Zigi Hofer, Ulrike  Kenigshofer, Ana Miterer i Bernd Opl. Njihova dela nisu reprezentacija  umetnosti, ona, umesto toga, oblikuju sopstvenu verziju umetnosti -  umetnost s one strane realnosti.
Judit Fegerl, Mihael Goldgruber, Mihael Hefner, Bele Marks i Margerita  Spilutini, preispituju odnos unutrasnje-spoljasnje, njih zanimaju  minimalne promene, intervencije, ispitivanje "prostora koji ljudi  stvaraju kako bi bili ili mogli biti ono to jesu" (Peter Sloterdijk).
Nalaženje stvari, i njihovo raščlanjivanje, promena, analiza,  apstrakcija i kreacija novih poredaka i konstrukta, uvek su povezani sa  društvenim identitetima i ličnim situacijama što su problemi kojima se  na različite načine bave Adrijana Černin, Jozef Dabernig, David Moizes i  Ester Stoker.
 
"Žudnja za stvarnim"  je izložba o preuredjenju nasih iskustava  realnosti, o različitim pristupima slici, te prema tome i o preuređenju  sveta onog vidljivog, zamislivog i mogućeg. Izložba, takođe, govori o  lepoti pojedinačnih umetnickih dela, a možda jos više o ljudima,  njihovim društvenim vezama, njihovim očekivanjima i stremljenjima.  (Karin Cimer, kustos)
Izloba "Žudnja za stvarnim" predstavlja mali deo nacionalne zbirke  savremene austrijske umetnosti, nazvane "Artothek des Bundes". Nakon  1945. godine, sredstva iz budžeta za nacionalnu umetnost koriste se za  formiranje velike kolekcije umetničkih dela, koja se danas sastoji od  skoro 30.000 radova. Austrijska država otkupljuje umetnička dela imajući  pri tom za cilj da podrže mlade umetnike. Izložba že biti predstavljena  u nekoliko zemalja, a prva stanica je MSUB (Muzej savremene umetnosti  Beograd, Srbija) nakon čega putuje u Meksiko, Kubu, Nemačku, Hrvatsku,  Tursku i Rusiju.