Umetnik

Prati umetnika

Pretraga

Vlado Njaradi: Pejzaži vibrirajućih struna

Izložba Vlada Njaradija „Pejzaži vibrirajućih struna” biće otvorena u ponedeljak 10. aprila u 20. časova u Malom likovnom salonu. Izložba može da se pogleda do 21. aprila.

 



 


U mnogostrukim serijama umetnika Vlade NJaradija, oduvek sam pronalazio izazovne, mahom likovne nagovore. Oni su me vodili putem njegovih istraživanja, u neizbežnom preispitivanju sopstvenih umetničkih stavova. Iako se pristupi iz mnoštva uglova posmatranja često izgube u nerazgovetnosti stila ili samo u pokušaju da se po svaku cenu donese novo umetničko delo, u NJaradijevom slučaju, svaki ekskurs je zapravo nova avantura. Jednako uzbudljiva za samog autora koliko i za posmatrača, likovna operacija ovog multimedijalnog umetnika, odvija se na polju čisto likovnih odnosa, u ravnoteži kompozicije, na čvrstom temelju materijalnih kvaliteta crteža, slike ili objekta. Stoga nije slučajno što u tom vibrantnom svetu NJaradijevog poimanja likovnosti, zapažamo radove apstraktne provenijencije. Proizašli iz umetnikovog bogatog iskustva promatranja i praktikovanja u isti mah, najnoviji radovi Vlade NJaradija, pod nazivom „Pejzaži vibrirajućih struna”, prikazuju sasvim drukčiju karakteristiku delovanja. Izuzimanjem opisnih odlika vizuelnog sveta oko nas, u kvazimikroskopskoj „analizi unutarnjeg”, autor se predaje ispitivačkoj maniji, odgurujući prostornost/dimenzije i prepoznatljivu formu. Kombinovana tehnika svakako je više nego dobar izbor kako bi se čistim sredstvima, bojom, površinom i linijom, obrazovale asocijativne „prilike” na manjim formatima papira. Uvek kada ispred sebe imam sličan problem analize apstraktne umetnosti, latim se Voringerove knjige pod naslovom „Apstrakcija i uosećavanje”. Među njenim koricama stoji da je umetnikov nagon ka apstraktnom uvek posledica dubljeg čovekovog uznemirenja pojavama spoljašnjeg sveta. Nužnost okrenutosti ka apstraktnom u umetnosti, usko je povezana sa (in)direktnom reakcijom umetnika na stvarnost. Pitanja estetičkog protivljenja realnosti, tako mogu delom definisati i čovekovu potrebu za smirenjem – putem umetnosti. Sve to, može biti odličan povod za razmišljanje o umetničkim naporima kao i razlozima njegovog nastanka. Iznalaženjem preko potrebnog mira pomoću umetničkih alata, NJaradi se usuđuje da nas iznenadi. NJegove površine su rendgenski usmerene ka nevidljivom a izvedene toplim pigmentima, u spontanoj kombinaciji tehnike i ideje, sklone da nas upute na optička uvećanja kamena, lista ili preseka fosilnih nanosa. Geologija slikarske energije, dodatno je sugerisana vibrirajućim epitetom u nazivu ciklusa, kojim NJaradi sugeriše tenziju slikarskih površina. Preklopi raznorodnih likovnih vrednosti, vijugava linearnost, roršahovska ponovljenost kao u ogledalu i efektna funkcija beline papira, (u)osećavaju posmatrača u domen nedokučivih svetova vizibilne snage.

Postavljanjem u centar svojeg interesovanja igru nemuštih slojeva, udvojenih u organizmu vizuelne predstave, umetnik kao da se ne prepušta apsolutno – apstraktnoj slici. Sfere sedimentnih prevoja u hipnotičkom luku izvornosti smisla, u skladu prirode i čovekovog htenja, umetničkim stazama kroz „Pejzaže vibrirajućih struna” odvode nas u disharmoničnu prepirku između stvaraoca i sveta koji ga pritiska. Ispostave slikarske energične misli Vlade NJaradija, zapravo su imaginarni procesi i borbe, nemirenje i manifesti slobode. I ponavljaju se u nedogled, kao vibracije života kojeg svi odreda, pokušavamo da zaustavimo i, koliko je moguće, što bolje protumačimo.



Mr Danilo Vuksanović



 





VLADO NJARADI (Vrbas, 1966)

Završio je Školu za dizajn, grafički odsek u Novom Sadu. Samostalno je izlagao na pedeset devet, i više od osamsto kolektivnih izložbi. Autor je tridesetak, uglavnom međunarodnih umetničkih projekata. Dobitnik je nagrade za likovnu umetnost „Pro Arte Ruthenorum” (2021), koju dodeljuju Svetsko veće Rusina, Fondacija Fedora Manajla i lokalna samouprava mesta Vac u Mađarskoj. Nagrađivan je za slikarstvo, grafiku, crtež, umetničku fotografiju, grafički dizajn, mejl art, dramu i satiru. Umetnička dela su mu zastupljena u privatnim i javnim zbirkama, u zemlji i svetu. Legati umetničkih dela nalaze mu se u Prijedoru u Bosni i Hercegovini i u Subotici, a zbirka slika u Vrbasu. Član je ULUS, ULUPUDS, SULUV, UPIDIV, Muzeja štafelaja, Društva novinara Srbije. Osnivač je Međunarodne umetničke kolonije „NJaradi” (od 1997), koja organizuje projekte, izložbe i sazive umetnika. Svoje umetničko znanje i iskustvo prenosi na mlade i starije talente. Autor je i osam dramskih tekstova, kao i knjige drama Dramski kolaži. Ima status samostalnog likovnog umetnika.


 



Datum objavljivanja: 06.04.2023.