Umetnik

Prati umetnika

Pretraga

Slike Hilmije Ćatovića

Otvaranje samostalne izložbe slika Hilmije Ćatovića, održaće se u utorak, 16. decembra u 19. časova u Galeriji Srbija.

 


Hilmija Ćatović je rođen 1933. godine u Rožaju. Akademiju primenjenih umetnosti (odsek slikarstva) završio je u Beogradu 1957. godine u klasi profesora Vinka Grdana. U Beogradu 1980. godine završio je postdiplomske studije i odbranio magistarski rad: "Slikarstvo u uslovima savremene arhitekture" kod profesora Rajka Nikolića. Profesor je na Fakultetu umetnosti u Prištini.


POETIKA ZAVIČAJNOG PEJZAŽA


"Hilmija Ćatović svojim dugogodišnjim stvaralačkim radom iz oblasti likovne umetnosti, a posebno u slikarstvu uspeo je da oformi svoj autentični umetnički svet. Zavičajni pejzaži predstavljaju njegov najviši uspon umetničkoga dostignuća; to su duhovni doživljaji osećajno strukturirani uravnoteženim odnosima svetlosti i senke, forme i prostora, fakture i plohe. Slikar ne kopira prirodu, on nju doživljava i bojama, linijama, oblicima isprepletenim u mrežu zvučnih vibracija kolorita stvara ubedljiv znak o lepome. Njegova vizija je ubedljiv svet umetničkog doživljaja i gledanja prirode, osećajnog doživljaja svetlosti i senke, plemenitog transponovanja boje, ritmičkog strukturiranja fakture. Zvučnost kolorita, ubedljivost oblika, organizovanost kompozicije, čvrstina fakture sačinjavaju jezgro ili poetiku njegovog zavičajnog pejzaža. On vidi prirodu ali slika njenu tajnu, ono što se ne vidi golim okom, a doživljava se kao treptaj svetlosti, obris senke, znak likovnog govora. Nije umetnost ono što se kopira već ono što se stvara, što se umetnički doživljava, što se slikarski transponuje poetikom razmišljanja, artikulacijom umetničkog izraza. Lepi zavičajni pejzaži Prokletija pružaju mu veliku inspiraciju ali to nije dovoljno ako umetnik u sebe ne krije unutrašnu energiju, sposobnost čulnog absorbovanja lepote, umetničkog transponovanja likovnih oblika. Slikar Hilmija Ćatović to poseduje i sa velikom ljubavlju i pasionirano radi stvarajući ubedljiva likovna dela. Čisti kolorit nije onaj obični iz prirode već onaj koji dolazi iz osećanja, iz dubine duše, raspevan, oplemenjen i vrlo dinamičan. Faktura nije ona obična iz prirode, gruba, to je poetska faktura postignuta posebnim tehničkim postupkom, linija nije slučajna već osmišljena, dakle ona koju uslovljavaju duhovna osećanja bez koje slikar ne može da otkriva tajne prirode, da je pretvara u večnu lepotu, lepu umetničku sliku"


Nebih Murići


 


Datum objavljivanja: 13.12.2008.