Pretraga

 



 



Zašto ready made kao forma i zašto spomenik Željku Kerumu?



 



Željko Kerum čovjek je koji je obilježio zadnjih trideset godina života u Splitu. Ekonomski i politički uspjesi, kao i graditeljski, kulturni, običajni, gastronomski, demografski, hedonistički, retorički, altruistički, katolički, sportski i drugi poduhvati ostavili su neizbrisivi trag na tijelu i duši suvremenoga Splita.



Niti jedna druga umjetnička forma ne bi mogla prikazati svu kompleksnost Kerumove osobnosti i djela kao što to može ready-made*. Proglašenjem Željka Keruma spomenikom Željku Kerumu u radu "Željko Kerum Željko Kerum" napravili bismo novi proboj i u izražajnim mogućnostima umjetničke forme ready madea i u polju spomeničke tradicije i baštine – prvi put će (živi) čovjek biti proglašen umjetničkim djelom i spomenikom samome sebi.



Konačna realizacija ovoga spomenika bit će vizionarsko odavanje zaslužene počasti i gradu Splitu



 

*Za "ready-made" se može reći da je "predmet svakodnevne upotrebe koji se izlaže kao umjetničko djelo". O važnosti ready-madea kao forme svjedoči činjenica da su britanski stručnjaci za umjetnost izabrali su slavni pisoar Marcela Duchampa za najutjecajnije umjetničko djelo 20. stoljeća", ispred Pabla Picassa, Andyja Warhola i Henrija Matissea. https://www.forbes.com/sites/jonathonkeats/2017/11/08/duchamp-fountain/?sh=88306287df33



 

Dokumentacija umjetničkog procesa proglašenja Željka Keruma spomenikom samome sebi bit će izlagana na ovogodišnjem Almissa Open Art festivalu u Omišu.



 



 



ALMISSA 2021 - SLIKATI PO PLATNU ŽIVOTA



 

Kustos ovogodišnjeg festivala Gildo Bavčević fokusira se na procesualne umjetničke prakse u kojima se sam život tretira kao materijal koji se izvodi, kreira i oblikuje u stvaralačkim procesima, odnosno na umjetnost koja postaje životom, a ne tek prikazom života u obliku gotovog proizvoda. Kritički se osvrćući na potrebe tržišne logike kapitalizma, ovakve prakse ne proizvode umjetnička djela nego sam život pretvaraju u umjetnost, u platno na kojemu svaka ideja, intencija i djelo u životu postaju potez, ukazujući upravo na samu  praksu kao umjetnost, odnosno na umjetnost kao oblik ili proces življenja.   





Almissa Open Art festival više od desetljeća razvija eksperimentalni kustoski pristup pozivajući svaki put novog umjetnika preuzme ulogu kustosa čime se osigurava inovativan pristup ovoj funkciji, čime se ona transformira i razvija u smjeru poništavanja granica između umjetničke produkcije, kuriranja i prezentacije, čime se redefinira definicija autora. Festival tako osigurava određenu nepredvidljivost programa, fluidan programski smjer i identitet, a stvara se platforma za zajednički rad umjetnika, istraživača i publike putem novih modaliteta umreženih suradničkih praksi.



 

Almissa je u proteklih jedanaest godina prošla dug put od festivala čiji su događaji predstavljali kulturni šok, do toga da suvremenu umjetnost mnogi stanovnici prihvaćaju kao dio identiteta grada, pa se spremno upuštaju u diskurs s gostima objašnjavajući medijsku prirodu onoga što upravo gledaju. Kao antagonisti agresivnih malograđanskih turističkih manifestacija dovodimo najkvalitetnije angažirane kulturno – umjetničke prakse u Omiš čime značajno doprinosimo decentralizaciji kulturne produkcije novomedijske umjetnosti prema periferiji. Disperziranjem manifestacija suvremene umjetnosti na manja mjesta, svake godine s hrabrim eksperimentalnim pristupom, uspješno stvaramo senzibilitet kod nove publike koja nije dio umjetničkog svijeta tako da maksimalno usmjerava provincijalnu lokalnu zajednicu prema kritičkim, refleksivnim i inovativnim programima suvremene umjetnosti. Festival se svake godine izmišlja iznova, trudeći se održati vitalan i neočekivan program, pa svake godine drugi eminentni umjetnik preuzima ulogu kustosa pristupajući joj na svjež i neopterećen način redefinirajući postojeće paradigme o prirodi ove funkcije.



 www.almisa.org