Umetnik

Prati umetnika

Pretraga

Novi istarski video

"Novi istarski video": Tomislav Brajnović, Matija Debeljuh, Alen Floričić, Goran Škofi ; Kustos: Mladen Lučić Otvaranje izložbe - utorak 21. decembar u 19. časova u Galeriji Remont na Trgu Republike.Izložba traje do 30. decembra.


 


Povijest istarskog umjetničkog video izraza ne seže daleko u prošlost. Premda je bilo individualnih pokušaja, eksperimenata i uporabe tog medija i ranije, istarski je video u punom smislu saživio krajem prošlog, odnosno početkom ovog stoljeća, prvenstveno s  radovima Alena Floričića i tadašnjih diplomanata splitske Akademije; Matije Debeljuha i Gorana Škofića. Paralelno se i svojim prvim video radovima javlja i Tomislav Brajnović, autor koji je već izgradio svoj umjetnički izraz radeći pretežno instalacije.



Za razliku od većine video (i ne samo video) radova svojih kolega nastalih u posljednjih desetak godina, video izraz istarskih umjetnika ne bazira se na sociološko – političkoj impostaciji narativnog predloška, već na istraživanju samog medija te vraćanju čovjeku kao osnovnom i primarnom subjektu radnje. Izražavajući se fizički, istarski umjetnici zapravo govore o mentalnom, te se njihovi video radovi, bazirani na tjelesnoj ekspresiji mogu očitati i kao preslik svakodnevnice koja donosi niz frustracija, tjeskoba, napetosti i neizvjesnosti. 



Alen Floričić i Goran Škofić uzimaju sebe za predložak svojih video radova kao autoreferencijalni metrički, jedinični i metaforični model. Alen Floričić interpretirati će čovjeka (sebe) kao nesavršeno biće pridodajući mu i groteskna te karikaturalna svojstva. Autorovo tijelo kao subjekt radnje reducirano je na elementarne funkcije, odnosno krajnje minimalizirani pokret koji postaje jedinim protagonistom kompozicije. Parafrazirajući izjavu Bill Viole, jednog od gurua video umjetnosti, kako je  tijelo instrument spoznaje, Floričić će, izražavajući se tjelesno, zapravo govoriti o mentalnom, a ne fizičkom.



Goran Škofić služeći se digitalnom animacijom i kolažiranjem progovara o tjeskobi, identitetu i traumama, odnosno o svakodnevnim situacijama gdje autor smisao svoje nazočnosti ne nalazi, pa se kao umjetnik osjeća pomalo suvišnim i frustriranim, ali dovoljno jakim da snagom duha prebrodi postojeću zbilju.

Tomislav Brajnović u svojim radovima govori o ljudskom otuđenju, odnosno o korelacijama čovjeka prema prirodi i iskonskom, problematizirajući na taj način vječnu temu prisutnosti ili odsutnosti.



Video radovi Matije Debeljuha, prozlaze iz iskustava eksperimentalnog i igranog filma, a komuniciraju i sa njegovim osobnim iskustvima u mediju fotografije. Autorovi protagonisti u svojim igranim glumačkim sekvencama ukazuju na emotivna, psihička stanja – tjeskobu, mržnju, patnju, nemir ili strah.

Za razliku od većine njihovih kolega kojih je tehnološka ekspanzija, kao i sve realnija materijalna dostupnost novim medijima, dovela do brojnih izražajnih i estetsko - formalnih nesporazuma, umjetnici prisutni na ovoj izložbi svrsihodno koriste elektronsku sliku i njene tehnološke karakteristike u kontekstu problematiziranja njihova umjetničkog izraza, ali i u utilitarnosti propitivanja medija kojim se služe, te uspostavljaju suptilni suodnos između umjetnosti, tehnologije i identiteta.



Zajedničko je ovim video radovima između ostalog i to što opće bolesti današnje civilizacije predočavaju jednostavnom i eksplicitnom naracijom, postavljajući čovjeka kao osnovni subjekt koji se uglavnom bezuspješno opire današnjici koja je ljudsku individuu svela na statistiku, a pokretačke, materijalne i duhovne sile velikodušno prepustila velikim svjetskim korporacijama koje sve više misle, kreiraju i polemiziraju umjesto nas samih.



Mladen Lučić





Tomislav Brajnović:

Zastava, Artic 2009, video,3,12 min, loop

Genesis, Artic 2009, video, 1,53 min, loop

Peace, Artic, 2009, video, 0,47 min, loop

Egotrip, 2009, fotografija, 112 x 160 cm.



Matija Debeljuh:

Opsesija, 2009, video instalacija

Oopsesija – Ansioso, 6,31 min.

Opsesija - Furiosa, 6,45 min.

Sliparija, 2009, devet fotografija, inject print, 9 x (50 x 70 cm.)

 

Alen Floričić:

Bez naziva, No. 01/05, 2005, video, 0,45 min, loop

Bez naziva, No 03/05, 2005, video, 4,10 min, loop

Bez naziva, No 01/07, 2007, video, 2,20 min, loop



Goran Škofić: 

Shooting, 2010, dvokanalna video instalacija, 5,45 min.

Line, 2010, dvokanalna video instalacija, 3,28 min.

Loughing, 2010, video objekt, 5,45 min

Controlled, video instalacija, 4,56 min.




TOMISLAV BRAJNOVIĆ

Rođen je 1965. godine u Zagrebu. Prvu godinu Likovne akademije završava u Den Haagu. Nastavlja studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je 1999. godine diplomirao u klasi prof. Đure Sedera. 2003. završio poslijediplomski studij MA na Central St Martins College of Art & Design u Londonu. Skupno i samostalno izlagao u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je više nagrada i priznanja. Živi i radi u Rovinjskom selu.




MATIJA DEBELJUH

Rođen je 1980. godine u Puli. Diplomirao je Dizajn Vizualnih Komunikacija - Video Oblikovanje na Umjetničkoj Akademiji u Splitu u klasi prof. Vlade Zrnića.2004. godine. Izlagao je na više skupnih i samostalnih izložbi, te sudjelovao na video i filmskim festivalima u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je više nagrada i priznanja. Živi i radi u Vodnjanu.




ALEN FLORIČIĆ                      

Rođen je 1968. godine u Puli. Diplomirao Likovne umjetnosti 1993. na Pedagoškom fakultetu u Rijeci na kiparskom odjelu prof. Žarka Violića. Završio je poslijediplomski studij Videa i novih medija na Akademiji za likovne umjetnosti i oblikovanje u Ljubljani. Izlagao je na više samostalnih i stotinjak skupnih izložbi, a održao je i tridesetak samostalnih video projekcija u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je više nagrada i priznanja.

Živi i radi u Labinu.



GORAN ŠKOFIĆ

Rođen je u Puli 1979. godine. Diplomirao je Dizajn vizualnih komunikacija - Video oblikovanje na Umjetničkoj akademiji u Splitu u klasi prof. Dana Okija, 2005. godine. Prikazivao je i izlagao svoje radove na brojnim izložbama i festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik je više nagrada i priznanja. Živi i radi u Poreču i Zagrebu.


Portfolio Remont



Datum objavljivanja: 16.12.2010.