Od 12. do 21. septembra biće održana izložba printova velikog formata na Beogradskoj tvrđavi, ispod Velikog stepenišnog silaza, na platou kod Spomenika Heroja. Autor izložbe je dr Vujadin Ivanišević.
U potekla dva milenijuma, zahvaljujući svom strateškom položaju, Beogradska tvrđava je, kao mesto sudara različitih pretenzija, utkana u važne istorijske tokove, koji su uticali na sudbine evropskih naroda i država.
Prezentujući novac, koji pripada različitim društvima i epohama, na posredan način, iskazuje se civilizacijska i kulturološka raznolikost prisutna na ovom prostoru, čime se široj javnosti približava još jedan segment kulturne zaostavštine ovog podneblja i ukazuje na kompleksnost i isprepletanost razvojnih tokova Beogradske tvrđave.
Kulturno nasleđe, prema konvenciji Saveta Evrope o vrednostima kulturnog nasleđa za društvo, je skup resursa nasleđenih iz prošlosti, koje ljudi identifikuju, nezavisno od vlasništva nad njima, kao odraz i izraz neprekidno evoluirajućih vrednosti, uverenja, znanja i tradicija. Ono obuhvata sve vidove životne sredine nastale interakcijom čoveka i prostora tokom vremena.
Dosadašnjim istraživanjima na prostoru Beogradske tvrđave otkriven je novac kovan od kraja prvog veka stare ere pa sve do današnjih dana. U ovom dugom periodu kovanja postojali su i prekidi u cirkulaciji novca izazvani talasima seobe naroda u drugoj polovni 5. veka, kao i početkom 7. i sve do 9. veka naše ere. Brojni nalazi rimskog novca, pojedinačnih nalaza i ostava, svedoče o dolasku rimske vojske na ove prostore i njenom zadržavanju sve do velike hunske najezde i pada Singidunuma 441. godine. Obnova cirkulacije u 6. veku je u direktnoj vezi sa uspostavljanjem vizantijske vlasti o čemu govore brojni nalazi vizantijskog novca. Ponovno uspostavljanje dominacije Vizantije u 11. veku posvedočeno je otkrivenim primercima novca. Cirkulacija se nastavlja sa novcem Ugarske, Srbije, Vlaške i kasnije Osmanskog carstva. Za ovaj, kasniji period karakteristični su nalazi novca brojnih evropski država, gradova, pa i episkopskih sedišta, svedočeći o živoj trgovini na prostoru Beograda.
Autor izložbe: dr Vujadin Ivanišević
Autor projekta: Predrag Đidić
Fotografije: Nebojša Borić
Dizajn: Isidora Nikolić
Produkcija: JP Beogradska tvrđava