Umetnik

Prati umetnika

Pretraga

Mila Gvardiol: Quo vadis ?

U Prodajnoj galeriji Beograd na Kosančićevom vencu do 14. decembra, 2020. godine otvorena je samotalna izložba radova autorke Mile Gvardiol, pod nazivom, "Quo vadis ?".

 



 


Mila Gvardiol (1979) je vizuelna umetnica koja se bavi slikarstvom, digitalnom umetnošću i dizajnom. Diplomirala je 2004. na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu na odseku zidno slikarstvo, a doktorirala na Interdisciplinarnim studijima Univerziteta umetnosti u Beogradu, na Odseku za digitalnu umetnost. Vanredni je profesor na Fakultetu za digitalnu produkciju, Sremska Kamenica i na Fakultetu primenjenih umetnosti, Beograd. Do sada je priredila dvadeset sedam samostalnih i učestvovala na preko dve stotine grupnih izložbi. Slikarski ciklus “Quo vadis?” eksploatiše kompleksan simbolički potencijal stepenica i dijalektiku progresije, od mitoloških i religioznih tema, preko psihonalitičkih teorija (Elijade) sve do amblema modernističke kinematografije oličene u filmu „Vrtoglavica“ Alfreda Hičkoka.



 



Lingvistički analizirano, naziv ovog Milinog perioda, ima korene u drevnoj legendi prema kojoj Sv. Petar, napuštajući Rim kako bi izbegao mučeništvo, ima viziju Hrista i uplašen ga upita “Quo vadis, Domine?”/”Kuda ideš, Gospode?”.Sasvim je jasno da se umetnica interesuje za simbologiju stepenica, da je istražila istoriju i značenje, i da je privlači upravo njihova dualnost i nedoumica da li se penjemo ili silazimo.

                                                              (...)

Posmatrajući dela serije “Quo vadis?” uočavamo da se umetnica vešto poigrava sa našim postojanjem u prostoru i vremenu jer nam uvek nudi detalj stepeništa, sa kojim nemamo mogućnost da sagledamo čitavu arhitektonsku konstrukciju. Gledalac mora da se usmeri na “hic et nunc”, na ovaj dati trenutak svog postojanja; apstrahovana je kako prošlost tako i budućnost. Na platnima velikog formata Mila oslikava fragmente stepenica poput frame-a i dok ih posmatramo imamo osećaj da oni ne miruju već trepere poput Kalderovih skulptura. Kompleksnost motiva ogleda se i u tome što je njegovo dekodifikovanje ambivalentno, može da se odnosi na metaforično ali i na realno, fizičko kretanje.





Miona Marta Marković (iz predgovora kataloga)


 



 


Datum objavljivanja: 01.12.2020.