Umetnik

Prati umetnika

Pretraga

Izložba Legata Lepe Perović

Izložba "Legat Leposave Lepe Perović iz kolekcije Moderne galerije, Centra za kulturu Lazarevac", deo je međusobne saranje Centra za kulturu Lazarevac i Medija centra "Odbrana" i Doma vojske, Beograd.


 


Na izložbi će biti prikazan izbor dela iz Legata Leposave Lepe Perović (51 delo) i Kolekcije "Savremenici" (jedno delo), uglavnom jugoslovenskih autora 20og veka.



Dela iz poklon-zbirke Lepe Perovićre rezimiraju neke temeljne tež nje i vrednosti našeg međuratnog slikarstva i posleratnog perioda obnove i preporoda. Slike Petra Lubarde, Milana Konjovića, Zore Petrović, Mila Milunovića, Nedeljka Gvozdenovića, Peđe Milosavljevića, Radojice Živanovića Noe, Ljubice Sokić, Antuna Motike, Majde Kurnik, Ivana Radovića, Lazara Vozarevića, Mladena Srbinovića, Miljenka Stančića i drugih simbolišu određene škole i pravce, dajući i određeni karakter zbirke: najviše su zastupljeni međuratni ekspresionisti boje i, naročito, poetski realisti i intimisti, ali i umetnici novih tendencija u srpskom slikarstvu posle 1950. godine.





Leposava Lepa Perović je rođena 29. avgusta 1911. godine u brojnoj porodici Zorke i Đorđa Perovića, u selu Mašići blizu Banja Luke, u porodici hercegovačke i crnogorske loze. U Banja Luci je završila gimnaziju i učiteljsku školu 1932.godine. Prvo učiteljsko mesto dobila je u selu Medvođe u Bosanskoj Krajini. Iste godine odlazi na kratak učiteljski kurs u Beogradu, gde se povezuje sa beogradskim komunističkim krugovima, u kojima prepoznaje lične životne ideale, kojima ostaje verna tokom života. Tako je i započela svoju političku aktivnost, koju je kasnije nastavila u vidu ilegalnih poslova oko širenja i popularisanja komunističke ideologije. Prilikom jedne neuspešne akcije 1933. godine Lepa biva uhapšena, sprovedena u zatvorsku jedinicu na Adi Ciganliji gde prvi put upoznaje svog budućeg supruga Koču Popovića. Ubrzo biva oslobođena i narednih nekoliko godina biva premeštana po različtim selima u Srbiji u učiteljskoj službi. Dve godine provela je u Šumadiji. Uvek se rado sećala tog vremena i često o tome pričala. Po izbijanju rata Leposava postaje jedan od prvoboraca, aktivno učestvujući u ilegalnim pooslovima Komunističke partije, zajedno sa sestrama bila je i nosilac Partizanske spomenice. Nakon rata udaje se za visokog jugoslovenskog funkcionera i publicistu Konstantina Koču Popovića, sa kojim nije imala dece. Tokom života aktivno se bavila se kulturnom politikom, bila upravnik Galerije fresaka u Beogradu, a u jednom sazivu Skupštine Srbije bila je izabrana za narodnog poslanika u Šumadiji, gde je zastupala interese žitelja kolubarskog okruga. Zajedno sa suprugom Kočom Popović posedovala je bogatu kolekciju umetničkih dela, čiji je deo od šezdeset slika i skulptura uglavnom jugoslovenskih autora dvadesetog veka poklonila 1970. godine gradu Lazarevcu. Umrla je 2000. godine.



Izložba će trajati do 29. septembra 2012. godine.


 



Datum objavljivanja: 28.08.2012.