Umetnik

Prati umetnika

Pretraga

Energetske tačke Beograda

Izložba Energetske tačke Beograda posvećena je Beogradu koji se intenzivno razvija. 5. - 28. maj, 2016. godine,Kulturni centar Beograda, Galerija Podroom, Trg republike 5.


 


Autori: Anja Humljan (Slovenia); Miloš Košec (Slovenia); S.O.B.A.; Dušan Stojanović & Pavle Stamenović; TIM8 (Ana Dušmanović, Jelena Stanković, Maja Kopta, Mihajlo Sladoje, Nikola Arsić, Stefan Milićević, Tijana Savić); Kustosi: Jelena Ivanović Vojvodić, Danica Jovović Prodanović, Ružica Sarić







Izložba Energetske tačke Beograda posvećena je Beogradu koji se intenzivno razvija. Ova izložba je pokušaj da se na mikroplanu ukaže na pojedine prostorne i energetske tačke grada, koje po mišljenju izabranih autora i autorskih timova imaju potencijal da u okruženju budućnosti koja je već počela budu naznaka mogućih rešenja prepoznatih urbanih problema, aktuelnih i u drugim sredinama. Budućnost koja je pred nama obeležena je tehnološkim inovacijama, brzinom delovanja i nedostatkom empatije, odsustvom živih, ličnih kontakta među ljudima, ali i sve većom i neizbežnom usmerenošću i zavisnošću od boravka u onome što Mark Ože (Marc Augé) naziva ne-prostorima.



"Naše postfuturističko raspoloženje bazira se na svesti da budućnost neće biti svetla, a u najmanju ruku mi sumnjamo u to da budućnost znači napredak." (Berardi, Bifo F., Futurism and the reversal of the future, London, 2009)



S druge strane ovakvog stava je činjenica da je sama priroda arhitektonske delatnosti optimistična, jer ona uvek podrazumeva stvaranje, građenje, novi kvalitet. Verujemo da, uprkos ograničenjima koja su realnost vremena koje dolazi – političke nestabilnosti, stalnih migracija, nedovoljnog i neadekvatnog stambenog prostora, klimatskih promena i manjka energenata – arhitekte, u saradanji sa stručnjacima iz drugih oblasti, moraju i mogu da ponude rešenja koja doprinose poboljšanju kvaliteta života. Verujemo da je pravo na bolji kvalitet života osnovno ljudsko pravo i deo vizije budućnosti gradova, i da je zato ne samo arhitektura već i celina ljudske delatnosti usmerena ka ostvarenju tog prava.



Selektovani autori i autorski timovi predlozima, razmišljanjima i rešenjima daju svoju viziju moguće produkcije prostora grada naše bliske budućnosti.



 



Future Architecture Platform i BINA



Izložba Energetske tačke Beograda deo je panevropskog projekta Future Architecture Platform. BINA je partner projekta koji vodi Muzej za arhitekturu i dizajn iz Ljubljane (MAO) na osnovu prethodnih pozitivnih iskustava saradnje na projektu „Nedovršena modernizacija“ iz 2012. godine. Potreba za razmenom informacija, zajedničkim radom i stalnim preispitivanjem modela rada stvorila je novu bazu koja je formirana u saradnji sa širokim krugom institucija iz trinaest zemalja. Ideja zajedničkog viđenja arhitekture u godinama koje su pred nama, kao i uspostavljanje međusobnih relacija, dovela je do kreiranja platforme za buduću saradnju i unapređenje razmišljanja o arhitekturi u okviru novih, društveno-tehnoloških konteksta.



Future Architecture Platform je pokrenuta sa namerom da se kritički i kreativno promišlja budućnost arhitekture i urbane sredine iz perspektive generacije mladih arhitekta, dizajnera, filozofa, političara i svih ostalih koji su na početku svog profesionalnog angažmana. O budućnosti sveta pitaju se oni koji će u njemu živeti i koji će ga oblikovati, prema svojim potrebama, vizijama, realnim i životnim okolnostima. Pozvani su autori koji imaju manje od 40 godina, jer se očekuje da su se u toj dobi formirala iskustvena znanja i autorski stav, kao i da se dogodila potrebna profesionalna realizacija… To vreme predstavlja sigurnost, otvorenost i zrelost…



Raspisan je veliki, otvoreni, internacionalni konkurs za ideje na koji se prijavilo skoro 400 učesnika. Svi konkursni radovi koji su ušli u uži izbor bili su fokusirani na aktuelnu društveno-političku i ekonomsku situaciju u svetu. Konkursni predlozi utemeljeni su u stanju nove realnosti, promišljaju o budućnost arhitekture u svetlu globalnih migracionih procesa, restriktivnog korišćenja energetskih i prostornih resursa, reaproprijacije javnog prostora, participativnosti u procesima planiranja i projektovanja, preklapanja funkcija, fleksibilnosti namene prostora i interdisciplinarnosti u procesu rešavanja postavljenog problema. Ideje radova koji su selektovani nisu imale trendovske pristupe niti l’ars pour l’ars forme.


 


 



Datum objavljivanja: 06.05.2016.