Umetnik

Prati umetnika

Pretraga

Beogradsko sajmište - povratak u budućnost

Autorsko voženje kroz izložbu, "Beogradsko sajmište - povratak u budućnost", u četvrtak, 8. juna, od 17 časova i u nedelju, 11. juna, od 13 časova. Kroz izložbu vodi jedan od autora koncepta: MA Angelina Banković, kustos Muzeja grada Beograda.

 



 


VIRTUELNI POGLED NA BEOGRADSKO SAJMIŠTE


Subota, 10. jun, od 14 do 18 časova

Posetioci izložbe "Beogradsko sajmište – povratak u budućnost" biće u prilici da, uz pomoć tehnologije virtuelne realnosti vide kako je Beogradsko sajmište izgledalo od otvaranja 1937. godine, pa do nacističkog bombardovanja Beograda 6. aprila 1941. godine, odnosno do početka Drugog svetskog rata, kada je namena ovog prostora iz korena promenjena u zloglasni koncentracioni logor.

 

Autor virtuelnog prikaza Beogradskog sajmišta je Sanja Đurić, student master studija Arhitektonskog fakulteta u Beogradu.



Uz pomoć naočara za virtuelnu realnost, sa četiri ključne tačke, moći ćete da sagledate celokupnu panoramu Sajmišta, a zatim da detaljnije vidite i jugoslovenske paviljone sa centralnom kulom, kao i paviljone stranih zemalja: Mađarski, Rumunski, Turski, Čehoslovački, Italijanski i Nemački.

 



 







"Beogradsko sajmište – povratak u budućnost"

Konak kneginje Ljubice, Sala pod svodovima

Kneza Sime Markovića 8

20. maj – 20. jun 2017.

 



Izložba "Beogradsko sajmište – povratak u budućnost" predstavlja završnu fazu istoimenog projekta organizovanog u saradnji Muzeja grada Beograda i Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, a podržanog od strane UPG Noć muzeja.  Izložbu su, pod vođstvom svojih profesora i kustosa Muzeja grada Beograda, uradili studenti master studija Arhitektonskog fakulteta u Beogradu. Autori koncepta izložbe su prof. dr Zoran Đukanović i asistent MA Predrag Jovanović sa Departmana za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Beogradu i MA Angelina Banković, kustos Muzeja grada Beograda.

 

Cilj ove izložbe je da se, korišćenjem najadekvatnijih tradicionalnih, ali i najsavremenijih multimedijalnih tehnika prezentacije, najširoj javnosti skrene pažnja na karakteristike, značaj i vrednost, kako arhitekture Beogradskog sajmišta tako i međunarodnih i nacionalnih sajamskih izložbi koje su, u okviru ovog prostora, bile realizovane u periodu od otvaranja 1937. godine, pa do nacističkog bombardovanja Beograda 6. aprila 1941. godine, odnosno do početka Drugog svetskog rata, kada je namena ovog prostora iz korena promenjena u zloglasni koncentracioni logor. Nastanak i rad prvog Beogradskog sajmišta od 1937. do 1941. godine prikazan je kroz sedam reprezentativnih događaja, koji na najbolji način ilustruju dešavanja na Sajmištu, ali i značaj Sajmišta za Beograd i njegove građane.

 



Izloženi materijal je nastao kao rezultat opširnih istraživanja dostupne originalne građe (crteža, planova, fotografija, filmskih zapisa, novinskih članaka, svedočenja i sl.) iz zbirki Muzeja grada Beograda, Istorijskog arhiva Beograda, Jugoslovenske kinoteke, Etnografskog muzeja, Muzeja automobila, Muzeja vazduhoplovstva, kao i iz privatnih zbirki i kolekcija, posebno kolekcije Miloša Jurišića koji je ustupuo veliki broj fotografija korišćenih na izložbi.

 

Najznačajniji doprinos projekta, predstavljaju upravo radovi studenata koji su prezentovani ovom izložbom: maketa Sajmišta u razmeri 1:100, urađena u skladu sa rekonstrukcijom Sajmišta predviđenom Detaljnim urbanističkim planom Beograda iz 1992. godine, virtuelni prikaz Sajmišta, 3D modeli i crteži sajamskih paviljona.



 


Datum objavljivanja: 06.06.2017.