Umetnik

Prati umetnika

Pretraga

2020. u Narodnom muzeju u Beogradu

Na samom kraju tekuće 2020. godine, u prilogu vam dostavljamo reč v.d. direktora Narodnog muzeja, gospođe Bojane Borić Brešković.


 


Dragi prijatelji Narodnog muzeja,

Ova godna nas je naučila mnogo čemu. Tako smo i u trenutcima tokom kojih je pažnja svih nas usmerena na zdravlje i boljitak članova naših porodica, prijatelja, kolega, komšija zajednički otkrivali načine na koje bismo vama mogli da omogućimo i preko potrebne trenutke uživanja u bogatstvu i raznolikosti kulturnog nasleđa.

Kao uvek prisutan i aktivan unutar zajednice, Narodni muzej je nastojao da prepozna potrebe naših građana i da na najprimereniji način odgovori na njih. Kreirajući izložbe u muzejskim galerijama omogućili smo svim zainteresovanim da se neposredno upoznaju sa odabranim delima iz naših zbirki.  Tokom januara su nas u Velikoj galeriji Narodnog muzeja, na izložbi Ivan Meštrović. Skulture iz zbirke Narodnog muzeja u Beogradu impresionirale skulpture čuvenog vajara. U februaru 2020. posetioci Narodnog muzeja su imali priliku da saznaju više o srednjovekovnom novčarstvu zahvaljujući izložbi Novac i država – sačuvana priča, potom da se susretnu sa stvaralaštvom Jana Fabra i da uživaju u izložbi njegovih ranih radova pod nazivom  Praznik malih prijatelja. U septembu je priređena retprospektivna izložba Damnjan na iskustvima Damnjana. Radovi iz Poklon-zbirke Dragoslava Damnjanovića, dok smo na samom izmaku godine posetiocima predstavili izuzetno značajne crteže Ivana Radovića.

Narodni muzej će ovu godinu pamtiti kao godinu u kojoj su nas naši posetioci, kojih je bilo 56.800, posećivali mnogo ređe nego što bismo mi to želeli,  neuporedivo manje nego što smo mi posećivali njih zahvaljujući digitalnim tehnologijama.

Svesni okolnosi koje svi intenzivno proživljavamo Muzej se već 17. marta uputio u goste omogućavajući svim radoznalim da iz svojih domova posete digitalnu izložbu Ivan Meštrović. Skulpture iz zbirke Narodnog muzeja. Za ljubitelje izložbi priredili smo VR izložbe: Trebenište, Vlaho Bukovac i Paja Jovanović. Slike Balkana koje su imale su 104.280 pregleda.

Nastojeći da raznovrsne sadržaje koje priređujemo za naše, u tom trenutku virtuene posetioce, učinimo što dostupnijim na veb sajtu Narodnog muzeja kreirana je stranica Virtueli muzej koja je dinamično ažurirana i upotpunjavana novim sadržajima. O želji da se čak i tokom vanrednih okolnosti istražuje, uči i uživa svedoči informacija da je sajt Narodnog muzeja u protekloj godini  zabeležio 224.752 pristupa.

Drugi važan kanal komunikacije sa našim prijateljima bile su naše društvene mreže među kojima su najposećenije Fejsbuk i Instagram. Sadržaji koje smo svakodnevno delili sa svima vama su na Fejsbuku Narodnog muzeja imali  2.497.228 pregleda, a na Instagramu 3.721.251 pregleda.

Budući da nas je epidemiloška situacija onemogućavala da tokom organizovanih stručnih vođenja upoznajemo delove stalne postavke, osmislili smo i ostvarili 80 video vođenja u kojima smo predstavili poznate i manje znane kulturno-istorijske vrednosti  iz Narodnog muzeja.

Za mlađe ljubitelje Muzeja koji nas u velikom broju posećuju u okviru organizovanih školskih poseta osmislili smo program Narodni muzej na času prilagodivši se aktuelnom modelu onlajn školovanja. Počev od oktobra 2020.  kustosi Narodnog muzeja su gostovali u 70 onlajn učionica prikazujući kulturna dobra koja na najslikovitiji način upotpunjavaju znanja iz predmetne nastave.

Put do jedne izložbe, radionice ili publikacije jeste veoma dug i ispunjen je različitim aktivnostima koje često ostanu  nedovoljno vidljive. Kako bismo obogatili muzejske zbirke i kako bismo o praistoriji, antici ili srednjem veku saznali još ponešto, svake godine naši stručnjaci realizuju sistematska arheološka iskopavanja. Ove godine nastavili smo da istražujemo paleolitski lokalitet Šalitrena pećina,  realizovali smo arheološke projekte Podrinje u srednjem veku i srednjovekovni Kupinik, a arheolozi Narodnog muzeja u Beogradu učestvovali su u brojnim zaštitnim arheološkim iskopavanjima na teritoriji Rapublike Srbije.

Na otkrivanju i digitalizaciji slojevitih dokumenata i priča koje su u njima sačuavne aktivno rade naše kolege iz Odeljenja za arhivsku i dokumentarnu građu. Zahvaljujući progresivnom razvoju veština digitalizacije i interpretacije arhivske i dokumentarne građe iz godine u godinu širimo naša znanja o značajnim ličnostima, nekada istraživanim lokalitetima, umetničko -istorijskim delima i sve slikovitije ih delimo sa zainteresovanima.    

Da bismo kulturna dobra sačuvali i osigurali da ona traju duže od bilo koga od nas i kako bismo tokom svake posete muzeju imali priliku da ih sagledamo u njihovoj izvornoj lepoti zahvalni smo kolegama iz Odeljenja za konzervaciju i restauraciju. Jedan od najznačajnijih restauratorskih projekata završenih u 2020. godini svakako je projekat restuaracije i priprema za izlaganje dela Krunisanje cara Dušana, autora Paje Jovanovića koje je zbog dimenzija od 6h4m2 predstavljalo pravi restauratorski poduhvat.   

Iako je godina za nama bila veoma izazovna i ograničavajuća, muzejske zbirke su uvećane vrednim poklonima i otkupima. Zbirke Narodnog muzeja su bogatije za 19 poklonjenih i 6 otkupljenih umetničko-istorijskih dela.

    Izazovi koje je 2020. godina donela sa sobom podsetili su nas na značaj otkrivanja novih načina zahvaljujući kojima ćemo uvek biti u mogućnosti da, uz umetnost i kulturno nasleđe, ljudske živote učinimo boljim i ispunjenijim.

Verujemo da će godina koja je pred nama doneti nove mogućnosti i mnoge prilike za posetu Narodnom muzeju, ali i da ćemo u novim neposrednim ili virtuelnim susretima, podstaknuti iskustvima i inspirisani minulim epohama, oplemeniti i učiniti sadržajnijim naše mnogobrojne svakodnevice.





v.d. DIREKTORA

Bojana Borić-Brešković


 


 



Datum objavljivanja: 04.01.2021.