Na potezu Skadar-Prizren sve tri konfesije: pravoslavna, katolička i muslimanska, u
periodu od tridesetih godina 19. pa do samog početka 20. veka, menjaće i samostalno dograđivati nekoliko ženskih odevnih elemenata, pre svega, dolamu, džube i dimije.
Noć muzeja 16.maj 2009.g. 18-02
Etnografski muzej u Beogradu
Etnografski muzej - Studenski trg 13
Skadarsko džube - priča o jednom predmetu i tri kulture
Autor izlozbe: mr Mirjana Menković, muzejski savetnik
Na potezu Skadar-Prizren sve tri konfesije: pravoslavna, katolička i muslimanska, u periodu od tridesetih godina 19. pa do samog početka 20. veka, menjaće i samostalno dograđivati nekoliko ženskih odevnih elemenata, pre svega, dolamu, džube i dimije. Reprezentativnost forme džubeta kod srpskog stanovništva u Prizrenu i katoličkog u Skadru, dominiraće u odeći uopšte. Tu formu dugih odevnih predmeta zadržaće samo pravoslavno stanovništvo u Prizrenu.
Šest odevnih predmeta koji se čuvaju u zbirci Građanske nošnje EM, poznati kao skadarsko džube, nabavljeni su krajem 19. i početkom 20. veka. Otkup predmeta je obavio dr Sima Trojanović, prvi kustos i upravnik EM. Zabeleženo je da su ovi predmeti pripadali ženskom odevnom asortimanu pravoslanog, katoličkog i muslimanskog
stanovništva u Skadru. Poslednja obavljena istraživanja ukazuju na to da je reč o završnoj fazi upotrebe nekada široko rasprostranjenog odevnog predmeta, različite namene, društvenog značaja i funkcije, a koji je preuzet iz korpusa muške orjentalne odeće u 19. veku. Za svaku od konfesionalnih grupa ženskog stanovništva moguće je propratiti priču o ovom odevnom predmetu tokom 19 i početkom 20. veka. Skadarsko džube je i dobar pokazatelj procesa akulturacije, međusobnog pozajmljivanja i prožimanja različitih kultura i supkulture.
Pričom o jednom odevnom predmetu predstavila bi se, zapravo, vrlo složena kulturna razmena i život na primeru dva grada koji su bili od izuzetne, centralne važnosti za razvoj trgovine i zanata u jadranskom/mediteranskom priobalju, ali i kopnenom zaleđu Balkana.