Kuća za ljude i umjetnost Lauba u Zagrebu kao primer pozitivne privatne
inicijative u svetu umetnosti, utorak, 3. decembar 2013. u 19h, Kino sala MSUV .
Kustoskinje: Vanja Žanko, kustoskinja Laube, Zagreb i Suzana Vuksanovic, kustoskinja MSUV, Novi Sad
Trajanje prezentacije:
60 minuta
Lauba je novi izložbeni prostor posvecen savremenoj umetnosti u Zagrebu, koji je primer pozitivne privatne inicijative u svetu umetnosti. Radi se o jedinstvenom projektu na prostoru zemalja bivše Jugoslavije, zapocetom pre svega dve godine. Kustoskinja koja je osmislila program Laube govorice o inovativnim praksama ostvarenim kroz ovaj projekt.
Lauba je prvi zašticeni spomenik kulture grada Zagreba uspešno transformisan u savremeni izlagacki prostor u ovom milenijumu. Lauba je izgrađena kao jahaonica austro-ugarske vojske 1910. godine i na svoj stoti rođendan docekala je pocetak obnove. Da se radi o izuzetnom poduhvatu, govore i brojne pohvale i prestižna godišnja nagrada Hrvatskog društva arhitekata Bernardo Bernardi. Emil Eisner i Adolf Ehrlich, vodece zagrebacko građevinsko poduzece, 1910. godine projektovalo je Konjanicku kasarnu austrougarske vojske. Prostirala se na više od dvadeset hiljada kvadrata: tu su se nalazile zgrade za polaznike brigadirske škole, kovacnica, staje za držanje konja... i jahaonica. Donedavna je u ovom kompleksu delovao poznati Tekstilni kombinat Zagreb, jedina fabrika specijalizovana za proizvodnju vrhunskog damasta. Jahaonica je danas jedina sacuvana građevina koja je pripadala kompleksu. Svojim se severnim proceljem prostire na Ulicu Baruna Filipovica i prvi je primer obnovljene arhitekture vojnicke baštine u ovom delu grada. Rec je o zašticenom spomeniku kulture, stoga je za savremeni izložbeni prostor adaptiran na nacin da su ocuvane vredne istorijske karakteristike, u uskoj saradnji sa Silvijem Novakom i Vesnom Paladino iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Istovremeno, prostor je prilagođen specificnim potrebama radova savremene umetnosti. Sve je zapocelo u januaru 2007. kada je organizovan pozivni arhitektonski konkurs za Kucu za ljude i umetnost. U martu je odabran projekat koji potpisuje arhitektonski trio, na celu sa Alenkom Gacic-Pojatinom, u saradnji sa Brankom Petkovic i Anom Krstulovic. Timu se pridružuje Morana Vlahovic, koja potpisuje oblikovanje enterijera.
Lauba radi iskljucivo sa aktivnim savremenim umetnicima. Osnovana kao aktuelno i živo mesto, Lauba usko sarađuje i prati rad tridesetak hrvatskih umetnika, kao i nekolicine međunarodnih umetnika. Jedinstvenost Laubinog pristupa leži u redovnom posecivanju ateljea i sarađivanju u celom procesu produkcije radova. U tim trenucima pruža se kriticka potpora, ali se takođe tehnicki i finansijski pomaže u stvaranju radova. Tako se Lauba profilisala u jedino mesto u gradu koje ne prima samo konkursne radove nego sama otkriva najbolje od savremene umetnosti danas i predstavlja samo najbolje radove. Do samostalne izložbe dolaze samo vizuelni umetnici s najboljim radovima. Kvalitet je jedini kriterijum. Stoga Lauba nema fiksni godišnji plan, nego radi fleksibilno i određuje termine u skladu s istinskim stanjem umetnicke produkcije. Izlagali su: Stanko Abadžic, Morten Andersen, Lovro Artukovic, Ivan Fijolic, Ivana Franke,Kristina Lenard, Bruno Pogacnik, Viktor Popovic i Marko Tadic. Lauba se profilira u jedinstveno mesto u kojem se mogu doživeti razliciti dometi u umetnosti novog milenijuma. Sve forme izražaja su prihvacene, a interdisciplinarne saradnje poželjne.
Lauba zaista brine o svojim umetnicima i nakon izlaganja. Vodeci se principom da je ovo kuca koja pomaže u stvaranju umetnicke scene, ovde se pridaje velika pažnja stvaranju materijala koji omogucavaju umetnicima savršenu prezentaciju. Ovaj konstantni angažman (a ne samo retka posledica) Laubu potpuno izdvaja iz uobicajene galerijske prakse. Za svakog umetnika se povodom izložbe izrađuje: foto dokumentacija svakoga rada, foto dokumentacija postavka i otvaranja, photo session autora/ke, tekst priznatog kriticara, prevod teksta na engleski jeziki, kompletni press clipping izložbe. Za pojedine umetnike izrađuje se video trejler i video dokumentacija. Svakom umetniku priprema se portfolio s kojim se dalje može predstavljati, kako na domacim tako i na međunarodnim konkursima. Svi materijali kreiraju se na hrvatskom i na engleskom jeziku. Vrlo cesto Lauba sama kontaktira domace i strane institucije, ili pomaže umetnicima u toj komunikaciji. Nebrojeni su primjeri preuzimanja radova ili celih izložbi, upravo
na temelju premijernog predstavljanja u Laubi.
Lauba na inovativan nacin predstavlja svoju zbirku. Danas je pristup koji Lauba koristi od samog osnivanja postao prihvacen u brojnim važnim međunarodnim institucijama. Naime, umesto Stalne postavke kreirans je Nestalna postavka, što znaci da se svakoga meseca u njemu menjaju pojedini delovi.Ovakav program reflektuje potrebe za novim i drugacijim tumacenjima i kontekstualizacijama radova moderne i savremene umetnosti. Isto tako, našim posetiocima nastoji da omoguci da svakom svojom posetom otkriju nove radove i zbirku dožive na nov nacin. Pojedini radovi iz pređašnjih postavki postaju nam okidaci za stvaranje novih narativa, pa ih stoga ostavljamo na njihovom mestu u postavci i oko njih postavljamo nove radove. Na taj nacin u prostoru cuvamo i starije slojeve postavke.
Lauba ostvaruje interdisciplinarne saradnje. Otvorena za nove saradnje i metode rada, Lauba poziva strucnjake iz razlicitih oblasti - poput savremene nauke, muzike, plesa i filma na saradnje sa vizuelnim umetnicima. Neki od projekata za Zagreb i za Hrvatsku bili su pionirski poduhvati – razvijeni su specificno za prostor Laube i uskoj saradnji sa njenim timom. Povodom izložbe Ivane Franke neurolog Ida Momennejad i neurohirurg Ulrich-Wilhelm Thomale održali su jednodnevni simpozijum u kojem se kontekstualizovao rad naše umetnice u polju neuro-estetike. Pohvalno je da je ovaj model preuzeo Deutsche Guggenheim prilikom iduce prezentacije Ivane Franke, na zahtjev umetnice. Specificno za galerijski prostor Laube razvijen je plesni performans Ksenije Zec i Saše Božica (u izvoDenju Petre Hrašcanec i Nikoline Pristaš), u saradnji sa vajarem Igorom Rufom. U saradnji sa Društvom arhitekata Zagreba dve godine zaredom odvijao se simpozijum Misli prostor, koji ugošcava arhitekte i vizuelne projekte, koji konceptualno promišljaju dosege na granici ova dva podrucja. SaraDivalo je više od tri stotine arhitekata iz celoga sveta, a u žiriju su sedili arhitekti poput Rem Koolhasa i Zahe Hadid. Tom prilikom izložba nam se selila u Storefront u New Yorku.
Lauba sprovodi jedinstveni program edukacije kroz volontiranje. Od prvog dana Lauba omogućava studentima intenzivni volonterski program, kroz koji mladi uce o svim aspektima funkcionisanja jedne institucije. Zaposleni Laube ulažu silni trud, vreme i znanje u volontere, koji pozitivnom energijom ispunjavaju prostor i postaju ambasadori kuce. Iako je ovaj nacin rada opštee prihvacen u celom svetu, za sada je Lauba jedina koja sistematski izvodi razrađeni program edukacije kroz volontiranje. Program volontiranja u Kuci Lauba, kroz rad u raznim aktivnostima, pruža priliku mladim ljudima za sticanje prakticnog iskustva, kao i upoznavanje s funkcionisanjem jedne znacajne privatne zbirke savremene umetnosti. Želimo pridoneti umrežavanju studenata i studentkinja srodnih struka, a time i sticanju i razmenjivanju novih znanja i iskustava. Program volontiranja podrazumeva upoznavanje sa nacinom rada, te ukljucuje: pripremu pre otvaranja, cuvanje umetnickih dela, vođenje, asistenciju u medijskoj i web-administraciji, pripremu i izvođenje seminarskog rada i periodicno sarađivanje u postavljanju izložbi.