U četvrtak 28. februara u 19 časova u galeriji Beograd na Kosančićevom vencu otvara se samostalna izložba radova autorke Irene Kuzmanović, pod nazivom "Dog Days". Izložba traje do 18, marta, 2019. godine.
Irena Kuzmanović (1989) diplomirala je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu na odseku Primenjeno slikarstvo 2012. kao student generacije. Na istom fakultetu magistrirala je 2015. Postavka u Prodajnoj galeriji ,,Beograd” je njena treća samostalna izložba. Autorka se u svom radu bavi fenomenima sećanja, identiteta i protoka vremena. Osovinu izložbe ,,Dog Days” čini centralni rad koji govori o iskustvu prolaznosti, a zamišljen je kao rolna filma velikog formata postavljena da slobodno stoji u prostoru. Korespondentne replike velikih egzistencijalističkih preokupacija, pojedinačni radovi u tehnici akvarela, oživljavaju teme poput svakodnevice, individualnih sećanja i opipljivih prisustva.
U centralnom radu izložbe pod nazivom Prolaznost autorka konstruiše životni ciklus preuzimanjem amaterskih porodičnih fotografija i kombinovanjem u novonastale celine, gde se portreti bliskih srodnika i prijatelja transformišu u neidentifikovane ličnosti neodređene socijalne ili bilo kakve druge pripadnosti. Iskustvo prolaznosti u formi lične genealogije pojavljuje se u svojstvu metafore kolektivnog. Fotografije nisu prenesene u medij akvarela direktno i doslovno već se događaji rekonstruišu, poput montažnih postupaka, na osnovu više pojedinačnih prizora. Život od rođenja do smrti prikazan na rolni papira dugačkoj 9 m zamišljenoj da visi u slobodnom prostoru, nedvosmisleno upućuje na simulaciju pokretnih slika filmske trake. Grupni prizori su koncipirani kao sekvence i obrazuju vizuelni kolaž koji se sagledava kao celina. Ipak, ova koliko imaginarna toliko i moguća mapa životnog ciklusa ne sastoji se od linearnog prikaza već predstavlja zbir ključnih ili prelomnih događaja. Zamišljene kao metafore unutrašnjeg života, figure gotovo lebde u ispražnjenim prostorima, izmeštene iz prvobitnog okruženja. Taj totalni, istovremeni prikaz oličava pojavljivanje i nestajanje, igru prisustva i odsustva u fragmentima akumuliranog vremena. To poigravanje još je eksplicitnije u radu ,,S(c)ene” gde su prikazane scene igre sa psom grupisane i formulisane poput kadrova u sukcesiji kao direktna aluzija na filmske strategije.
Sanja Todosijević, istoričar umetnosti (iz predgovora kataloga)